Broj osoba koje boluju od kroničnih nezaraznih bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, debljine i metaboličkog sindroma u konstantnom je porastu u svijetu i Hrvatskoj, a navedena su stanja direktno povezana s lošim prehrambenim navikama i slabim intenzitetom tjelesne aktivnosti.
Istovremeno, sve više osoba uviđa važnost prehrane u svakodnevnom životu neovisno o zdravstvenom stanju, budući da se adekvatnom prehranom brojne bolesti mogu prevenirati ili držati pod kontrolom.
O takozvanoj “zdravoj prehrani” u današnje vrijeme svi puno znaju i brojne se informacije mogu naći na različitim izvorima, no upitna je vjerodostojnost istih i primjenjivost kod različitih zdravstvenih stanja.
Sve je više popularnih prehrambenih režima u vidu različitih redukcijskih i detoksikacijskih dijeta (pogotovo nakon blagdana ili prije ljeta), planova prehrane za liječenje raznih bolesti, prehrana za dugovječnost i sl., a praćenje takvih protokola u nekontroliranim uvjetima i bez stručnog vodstva može dovesti do suprotnog učinka od očekivanog ili može pogoršati postojeće zdravstveno stanje. Upravo zbog toga je važno da postoje institucije i mjesta gdje se mogu dobiti provjerene stručne informacije o prehrani.
Jedno od takvih mjesta je Savjetovalište za prehranu Grada Zagreba u Domu zdravlja Zagreb - Centar. Savjetovalište je otvoreno 2017. godine i namijenjeno je svim osobama bez obzira na dob, spol, zdravstveno stanje i mjesto stanovanja. Stručni tim čine magistri nutricionizma i kineziologije.
Cilj Savjetovališta je isticanje važnosti pravilne prehrane i redovite tjelesne aktivnosti te poticanje na postepeno mijenjanje ustaljenih nepoželjnih prehrambenih i životnih navika. Savjetovalište je namijenjeno i zdravim osobama koje žele provjeriti kvalitetu vlastite prehrane i preventivno je poboljšati, a ponajviše osobama čije zdravstveno stanje zahtijeva prilagođenu prehranu. Prvenstveno su to osobe s prekomjernom tjelesnom masom i pretilosti, kardiovaskularni bolesnici, osobe sa šećernom bolesti, onkološki pacijenti te osobe s različitim bolestima probavnog sustava (gastritis, celijakija, upalne bolesti crijeva, iritabilni kolon, masna jetra i dr.).
Stručni savjeti o prehrani posebno su važni kod najosjetljivijih skupina kao što su trudnice i dojilje, djeca, adolescenti i osobe starije životne dobi. Usvajanje pravilnih prehrambenih navika počinje od začeća, stoga je od iznimne važnosti paziti na prehranu za vrijeme planiranja i trajanja trudnoće, a raznolika i uravnotežena prehrana kod djece predstavlja temelj zdravlja u budućnosti.
U Savjetovalište su dobrodošle i osobe koje iz određenih razloga ne konzumiraju sve skupine namirnica, primjerice vegetarijanci, vegani te osobe koje boluju od nutritivnih alergija i intolerancija.
Način rada u Savjetovalištu temelji se na individualnom pristupu svakoj osobi te se, sukladno tome, od prvog savjetovanja u obzir uzimaju zdravstveno stanje i životne navike. Svim korisnicima Savjetovališta mjere se antropometrijski parametri i određuje se sastav tijela (udio i masa masnog tkiva i vode, mišićna masa, visceralno masno tkivo i masa kosti) te se daju individualne preporuke u sklopu razgovora s nutricionistima. Analizom prehrambene anamneze i evidencija o unosu hrane i pića procjenjuju se prehrambene i životne navike pacijenata te se na njima temelji daljnje savjetovanje.
Korisnicima usluga Savjetovališta, posebno osobama s prekomjernom tjelesnom masom i pretilosti, savjetuje se postepeno mijenjanje navika i usvajanje novih - što je često dugotrajan proces. Pojedincima takav pristup na početku djeluje obeshrabrujuće, no ubrzo uviđaju kako je to jedini način koji je dugoročno primjenjiv i održiv. Prevelike i nagle promjene u prehrani često predstavljaju psihički i fizički napor, što u konačnici dovodi do odustajanja.
Pacijente se sustavno educira o skupinama namirnica, načinu obrade i kombiniranju istih. Potiče se korištenje sezonskih i lokalnih namirnica, jednostavni obroci i maksimalno iskorištavanje namirnica kako bi priprema obroka bila ekološki prihvatljiva i što manje opterećujuća. Uvijek se nude konkretni prijedlozi i rješenja koja se što jednostavnije mogu implementirati u svakodnevni život. Na primjer, komad pečenog mesa od ručka može se iskoristiti za hladnu salatu za večeru ili sendvič za užinu u školi ili na poslu, a višak šalše se može smrznuti i iskoristiti kada je potreban brzi ručak. Unos povrća se može povećati na način da se iskoristi u pripremi slanih palačinka (npr. nadjev od tikvica), zeleno lisnato povrće, cikla ili stapka celera se dodaju u smoothie, pečena buča ili mrkva u kolače ili luk, paprika i tikvice u ražnjiće.
Općenite prehrambene preporuke, pogotovo iz neprovjerenih izvora, ponekad su teško razumljive i zbunjujuće te vrlo često kontradiktorne kod višestrukih dijagnoza. Npr. osoba s prekomjernom tjelesnom masom ponukana člankom na internetu pije natašte toplu vodu s limunom jer vjeruje da će joj pomoći u mršavljenju, a istovremeno boluje od kroničnog gastritisa i nije svjesna pogoršanja stanja uzrokovanog povećanim unosom citrusa.
Kada je god moguće, potiče se uključivanje svih ukućana u promjene kako bi se olakšao sam proces. Često u Savjetovalište zajedno dolaze supružnici i drugi članovi obitelji i takav se način rada pokazao korisnim i ohrabrujućim za osobu koja je primarno došla u Savjetovalište zbog narušenog zdravstvenog stanja.
Prilikom savjetovanja nastoji se prilagoditi i novonastaloj epidemiološkoj situaciji pa se sve veći broj pacijenata konzultira telefonski ili putem elektronske pošte s ciljem sprječavanja bliskog kontakta. Također, stresne situacije poput epidemije, potresa, rad od kuće, zatvaranje škola i vrtića bitno utječu i mijenjaju životne i prehrambene navike, stoga ih je nužno uzeti u obzir prilikom davanja stručnog mišljenja i izrade nutritivnog plana.
Svi zainteresirani mogu doći u Savjetovalište samoinicijativno ili po preporuci liječnika i drugih zdravstvenih stručnjaka. Usluge Savjetovališta su besplatne i nije potrebna uputnica za dolazak, a termini se dogovaraju telefonski ili putem elektroničke pošte (01/4897-665, savjetovalistezaprehranu@dzz-centar.hr).
