Što je kronična opstruktivna bolest pluća?
Kronična opstruktivna bolest pluća (KOPB) ubraja se u jedno od pet najčešćih uzroka smrti u svijetu te je kao takva prepoznata od strane vodećih stručnjaka iz područja pulmologije koji su osnovali tzv. Globalnu inicijativu za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (engl., The Global Initiative for Chronic Obstructive Lung Disease, GOLD) koja daje sve preporuke vezane uz dijagnostiku, liječenje i praćenje bolesnika s ovom bolesti. Prema njima, KOPB se definira kao česta bolest koja se može spriječiti i liječiti, a karakterizirana je trajnim dišnim simptomima te ograničenjem protoka zraka kroz dišne puteve koji nastaju kao posljedica dugotrajne izloženosti štetnim česticama i plinovima, a u prvom redu se misli na izloženost kroničnom duhanskom dimu.
U osnovi bolesti nalazimo kronični upalni proces dišnih puteva koji se javlja kao odgovor na dugogodišnje udisanje štetnih čestica i plinova, a koji dovodi do suženja dišnih puteva i pojačanog stvaranja sekreta i sluzi, kao i propadanje površine pluća za disanje (alveole) zbog čega se i javljaju dva osnovna znaka bolesti, a to su kronični, produktivni kašalj te osjećaj nestašice zraka.
Pušenje je glavni uzrok razvoja KOPB-a, i više od 90% ovih bolesnika su aktivni ili bivši pušači. Osim pušenja, u nastanku bolesti ulogu mogu imati i genetska predispozicija kao i izloženost drugim štetnim tvarima poput dima koji nastaje sagorijevanjem goriva (s time se i povezuje češća pojavnost bolesti u gradskim sredinama) te dugotrajna izloženost štetnim česticama i plinovima na radnom mjestu. Tijek bolesti obilježen je kroničnim, progresivnim tijekom što znači da je bolest neizlječiva i da se s vremenom simptomi i znakovi bolesti pogoršavaju. Ovaj tijek je postupan i polagan, ali je često obilježen naglim pogoršanjima (egzacerbacijama) koja su obično uzrokovana infekcijama dišnih puteva (bronhitis, upala pluća) kojima pogoduje nakupljanje sluzi i sekreta u donjim dišnim putevima što i nalazimo u ovih bolesnika. Dobru kontrolu bolesti obilježava što manji broj epizoda pogoršanja (egzacerbacija), što u konačnici utječe i na poboljšanje kvalitete života.
Kako se dijagnosticira kronična opstruktivna bolest pluća?
Osnovu dijagnoze KOPB-a čini klinička slika, podatak o pušenju i/ili dugotrajnoj izloženosti štetnim česticama ili plinovima te testovima plućne funkcije, u prvom redu spirometrije. Bolesnici s KOPB-om žale se na postupni razvoj nedostatka zraka (dispneja) koji je najprije izražen u jačim naporima, potom i kod manjih napora, a naposljetku i u mirovanju.
Jedan od najranijih znakova koji ukazuju na razvoj KOPB-a jest i kronični produktivni kašalj koji postaje sve izraženiji s razvojem bolesti. Ispitivanje plućne funkcije osnova je za postavljanje dijagnoze KOPB-a. Spirometrija kojom se mjere plućni volumeni i protoci zraka kroz dišne puteve zlatni je standard za postavljanje dijagnoze, a karakteristični nalaz podrazumijeva opstruktivne smetnje disanja (otežan prolazak zraka kroz dišne puteve) koje se ne popravljaju na primjenu lijekova koji šire dišne puteve (bronhodilatatore) – tzv. ireverzibilna bronhoopstrukcija. Na osnovu nalaza spirometrije se i određuje težina bolesti, pa ovisno o brzini protoka zraka u forsiranom izdahu u prvoj sekundi (FEV1) razlikujemo blagi, umjereni, teški i vrlo teški oblik bolesti. Dodatno, kod ovih bolesnika mogu se povoditi i druge dijagnostičke metode kao što je ispitivanje difuzijskog kapaciteta pluća za ugljični monoksid, radiološka snimka pluća te kardiološka obrada (dugotrajno prisustvo KOPB-a dovodi do opterećenja i promjena u funkciji desnih srčanih šupljina).
Kakav je kašalj kod KOPB-a?
Kronični kašalj prisutan je u više od polovice oboljelih od KOPB-a. U većini tih bolesnika radi se o produktivnom kašlju (praćen iskašljavanjem sadržaja iz dišnih puteva- sekreta), a kod tek manjeg broja može se raditi o neproduktivnom kašlju, onom koji nije praćen sekretom. Kašalj može biti različitog intenziteta- povremen ili prisutan tijekom cijelog dana. Ipak, najveći broj bolesnika ima najintenzivniji kašalj tijekom jutarnjih sati koji se intenzivira prilikom fizičkih aktivnosti. Iskašljaj je najčešće zelenkasto-žućkaste boje, različitog volumena. Pri pogoršanjima bolesti dolazi i do intenziviranja i pojačavanja kašlja, kao i količine sekreta.
Liječenje KOPB-a podrazumijeva redovitu inhalacijsku primjenu lijekova koji smanjuju upalu (kortikosteroidi) te šire dišne puteve (bronhodilatatori). Izbjegavanje ili prestanak pušenja, odnosno prekid izloženosti štetnim plinovima i česticama, ključno je u ovih bolesnika.
Kako liječiti kašalj kod KOPB pacijenata?
Također, bitan čimbenik u liječenju jest terapija kašlja. Suzbijanje kašlja u ovih bolesnika može dovesti do nakupljanja sekreta u dišnim putevima, koji stvara pogodan medij za naseljavanje patogena i razvoja upale koja će posljedično dovesti do pogoršanja (egzacerbacije) bolesti. Primjena lijekova koji otapaju sekret u dišnim putevima i tako omogućavaju njegovo lakše iskašljavanje dokazano smanjuje učestalost infekcija kao i pogoršanja bolesti, odnosno utječu na poboljšanje kvalitete života. Samim smanjenjem sadržaja u dišnim putevima, osim što se smanjuje rizik od nastanka upale, smanjuje se i sam intenzitet kašlja budući da nakupljeni sekret stvara podražaj za kašalj.
Zbog svega navedenog, primjena PropoMucil® 600 u ovih bolesnika koristan je jer smanjuje gustoću sekreta u dišnim putevima te olakšava iskašljavanje, a što mu omogućuje djelatna tvar N-acetilcistein koji je dobiven prirodnim putem i ne sadrži štetne produkte kemijskih reakcija. Osim toga, ovaj preparat sadrži i propolis koji ima prirodno antimikrobno djelovanje te tako smanjuje rizik od nastanka infekcija, a ima i pogodan učinak kada dođe do infekcije i pogoršanja bolesti. Dosadašnje studije pokazale su pozitivan učinak primjene PropoMucil® 600 u ovih bolesnika, kako u pogledu olakšanja svakodnevnih aktivnosti, tako i u pogledu smanjena broja pogoršanja (egzacerbacija) čime se štiti plućna funkcija i usporava napredovanje bolesti. PropoMucil® 600 vrećice preporučuju se u dozi od 1 vrećice dnevno, osim ako liječnik nije drugačije prepisao. Obzirom da ne sadrži saharozu pogodan je i siguran kod bolesnika sa šećernom bolesti.
Više informacija potražite na https://abela.hr/, a proizvode možete pronaći u ljekarnama ili specijaliziranim prodavaonicama.
Piše: Doc.dr.sc. Damir Mihić, dr.med.
