Kada govorimo o mentalnom zdravlju na razini EU, rezultati ankete Eurobarometra iz 2023. ukazuju da je gotovo svaki drugi ispitanik u prethodnih godinu dana osobno iskusio emocionalne ili psihosocijalne teškoće, a gotovo 90% smatra da je promicanje mentalnog zdravlja jednako važno kao promicanje tjelesnog zdravlja. Gotovo polovina mladih Europljana žali se na izostanak psihološke pomoći, a udio mladih koji prijavljuju simptome depresije u nekoliko se EU zemalja tijekom pandemije više nego udvostručio, pokazalo je izvješće OECD-a iz 2022.
Istraživanja potvrđuju potrebu da se kontinuirano ulaže u reforme sustava zaštite mentalnog zdravlja te radi na suzbijanju stigmatizacije i diskriminacije u vezi s tom tematikom. Na EU razini brojni su primjeri dobrih praksi, a često se kao poseban uzor izdvajaju skandinavske zemlje zbog sveobuhvatnih sustava podrške, otvorene komunikacije i pristupa koji stavlja pojedinca u središte pažnje. Zemlje poput Švedske, Norveške, Danske i Finske godinama ulažu u prevenciju mentalnih problema, stvarajući okruženje u kojem se mladi osjećaju sigurno i podržano. Takav sveobuhvatan pristup rezultirao je visokim razinama zadovoljstva životom i snažnom sviješću o važnosti mentalne dobrobiti, zbog čega su inspiracija cijelom svijetu. Istražili smo što stoji iza njihovog uspjeha i koje lekcije možemo primijeniti kod nas.
Jednak pristup za sve
U mnogim zemljama ljudi troše puno novaca na zdravstvene usluge i obrazovanje, dok su u nordijskim zemljama te dvije stvari besplatne. Jednakost je temelj skandinavskih društava, što se odražava i u dostupnosti usluga za mentalno zdravlje. Bez obzira na socioekonomski status, svi imaju jednak pristup stručnoj pomoći. Besplatno zdravstvo ili subvencije osiguravaju da nitko ne bude isključen iz sustava podrške.
Činjenica da se sve skandinavske zemlje nalaze među top 10 najsretnijih zemalja na svijetu, potvrđuje važnost rada na jednakosti u dostupnosti usluga – od najranije životne dobi, skrb za mentalno zdravlje mora biti kvalitetna i dostupna svima.
Mentalno zdravlje kao prioritet društva
Jedan od ključnih razloga uspjeha skandinavskog pristupa jest činjenica da se mentalno zdravlje smatra društvenim prioritetom. Švedska, Norveška, Finska i Danska ulažu znatna sredstva u zdravstvene sustave, a posebna se pažnja posvećuje mentalnom zdravlju. To uključuje dostupnost besplatnih ili subvencioniranih terapijskih usluga za mlade, ulaganje u edukaciju i prevenciju te sustave podrške unutar zajednica.
U Švedskoj svaka škola ima pristup stručnjacima za mentalno zdravlje, kao što su školski psiholozi i savjetnici, a Norveška nudi programe kroz koje se mladi i njihove obitelji mogu obratiti stručnjacima bez potrebe za formalnim upućivanjem od strane liječnika. Takav sustav smanjuje birokratske prepreke i potiče mlade na pravovremeno traženje pomoći.
Promotrimo li situaciju u Hrvatskoj, možemo zaključiti da su potrebna dodatna nastojanja da mentalno zdravlje stavimo u fokus društvene politike te osiguramo da usluge budu dostupne svima, posebice mladima.
Fokus na prevenciju umjesto na liječenje
Skandinavske zemlje poznate su po tome što ulažu u prevenciju problema s mentalnim zdravljem, primarno kroz programe u školama i zajednicama poput edukacija o emocionalnom zdravlju, tehnika suočavanja sa stresom i otvorene komunikacije.
Švedska je u osnovne škole implementirala programe emocionalne inteligencije, kroz koje se djecu od malih nogu uči kako prepoznati i izraziti vlastite emocije. U Norveškoj su programi usmjereni na edukaciju nastavnika, roditelja i šire zajednice kako bi znali prepoznati znakove problema s mentalnim zdravljem i pružiti podršku mladima. Finska je poznata po „sustavu zdravlja i dobrobiti“, gdje su formirani timovi za prevenciju mentalnih problema, sastavljeni od socijalnih radnika, psihijatara i nastavnika.
Rana intervencija može spriječiti razvoj ozbiljnih problema, stoga je ključno uključiti prevenciju kao sastavni dio obrazovnog sustava i društvenih programa.
Stvaranje ravnoteže između posla, obrazovanja i slobodnog vremena
Skandinavske zemlje poznate su po kulturi koja cijeni ravnotežu između profesionalnog života i slobodnog vremena, što pozitivno utječe na mentalno zdravlje građana. Mladi se potiču na sudjelovanje u izvanškolskim aktivnostima koje doprinose njihovom mentalnom zdravlju, poput sporta, umjetnosti ili provođenja vremena u prirodi.
Danski koncept hygge, koji promovira brigu o sebi, stvaranje ugodnog okruženja i provođenje vremena sa svojim voljenima, sastavni je dio svakodnevnog života. U Norveškoj je uobičajeno prakticirati friluftsliv – filozofiju boravka na otvorenom što više vremena, što doprinosi mentalnoj dobrobiti. Finska je, pak, uz bolnice postavila „šume zdravlja“ kako bi iskoristili dobrobiti prirode za mentalno blagostanje.
Svi su koncepti pomno osmišljeni s ciljem da osiguraju dovoljno vremena i resursa za aktivnosti koje ispunjavaju i opuštaju.
Destigmatizacija kroz poticanje otvorene komunikacije
Skandinavci su vrlo otvoreni u razgovoru o mentalnom zdravlju. U obiteljima, školama i zajednicama potiče se iskrena komunikacija o osjećajima i izazovima s kojima se mladi suočavaju. Ovakva kultura otvorenosti smanjuje stigmu i potiče mlade da traže pomoć kada im je potrebna.
U Danskoj se kroz nacionalne kampanje redovito promovira svijest o mentalnom zdravlju, dok su norveški mediji uključeni u destigmatizaciju kroz priče stvarnih ljudi koji su se suočili s izazovima. I u Hrvatskoj se sve veći fokus stavlja na smanjenje stigmatizacije osoba narušenog mentalnog zdravlja, što se u prvom redu čini kroz javne kampanje poput Večernjakovog Brave TALK-a, obrazovne programe i medijsku podršku.
Uključivanje obitelji i zajednice
Skandinavci vjeruju u snagu zajednice i obitelji u održavanju mentalnog zdravlja. Programi podrške često su usmjereni na cijelu obitelj, ne samo na pojedinca. Roditelji se educiraju o tome kako prepoznati probleme kod djece i kako biti podrška.
U Norveškoj postoje specifični programi koji pomažu obiteljima nositi se s izazovima mentalnog zdravlja unutar kućanstva. Takav holistički pristup osigurava da mladi imaju sigurno i podržavajuće okruženje kod kuće, a uvođenje programa koji uključuju obitelj kao ključni faktor podrške mladima može imati dugoročno pozitivan učinak.
Potrebna su kontinuirana ulaganja u reforme sustava
Skandinavski pristup mentalnom zdravlju temelji se na sustavnom ulaganju u prevenciju, otvorenoj komunikaciji i stvaranju podržavajućeg okruženja za mlade. Iako se Hrvatska suočava s drugačijim izazovima, mnoge prakse iz Skandinavije mogu se prilagoditi i primijeniti kod nas. Uvođenjem programa u škole, destigmatizacijom kroz medije i osiguravanjem jednakog pristupa uslugama, možemo stvoriti okruženje u kojem će se mladi osjećati sigurno i podržano. Mentalno zdravlje nije luksuz, već temelj zdravog društva – i vrijeme je da ga kao takvo i tretiramo.
