Mistična simbolika broja sedam može se naći u svim velikim svjetskim civilizacijama i religijama. Imamo sedam dana u tjednu, sedam stupnjeva usavršavanja, sedam sfera, odnosno nebesa, sedam je ružinih latica, a bilo je, bogami i sedam samuraja, sedam patuljaka, sedam sekretara SKOJ-a... Sedam je sveti broj i obično donosi sreću. U velikim civilizacijama, počevši od egipatske, sedam je bio simbol vječnog života, potpun ciklus i dinamično savršenstvo. Mjesečevo razdoblje traje sedam dana, a četiri razdoblja jednog Mjesečeva ciklusa daju 28, odnosno zatvaraju ciklus. I u Sumerana se sedam pojavljuje kao sveti broj i uvijek odražava savršenstvo, ponekad i samo božanstvo.
U Iranu, kad se dijete rodi, na prostirku se stavi svjetiljka, sedam vrsta voća i sedam vrsta aromatskih sjemenki, a dijete obično ime dobiva sedmog dana. Mnoge grčke predaje i legende sadrže broj sedam, a Filom napominje da i zbroj prvih sedam brojeva daje 28, gore spomenutu Mjesečevu cjelinu. Djevojka prije vjenčanja odlazi do rijeke i sedam puta puni i prazni svoj vrč, a onda u vodu baca sedam šaka žita, kao simbol plodnosti. U Siriji djevojka uroke koji joj priječe da pronađe muža zaranja u more i pušta da joj sedam valova prijeđe preko glave. Dijete će pak postati hrabro ako se pred njega, kad je staro sedam dana, stavi sablja. Za prerijske Indijance on je kozmička koordinata čovjeka. Kod Maya simbolizira skupinu poljodjelskih bogova, ali i Velikog Medvjeda.
Maye su sedmi dan smjestili u sredinu tjedna od 13 dana, znaka Boga jaguara i to je sretan dan. Kod Inka postoji sedam očiju ili oči sviju stvari, a kod afričkih Dogona broj četiri kao simbol ženskosti i tri kao muški simbol, u zbroju daju ljudsko savršenstvo. Kod velikih religija sedam igra također veliku ulogu. Važan je za Apolonov kult u kojem su se svečanosti svetkovale sedmog dana u mjesecu. U Kini su se također svečanosti održavale sedmog dana. Postoji sedam Budhinih znamenja. Kada se zbroje teologalne vrline; vjera, nada, milosrđe, s četiri osnovne vrline; oprezom, umjerenošću, pravednošću i snagom dobivamo i sveukupnost moralnog života. To je i broj kružne dovršenosti i obnove. Bog je šest dana stvarao svijet, a sedmi je dan proveo ne radeći učinivši ga svetim danom.
Tako da to nije isključivo odmor nego kruna stvaranja, ali i simbol saveza Boga i čovjeka. Prema Talmudu Adam dobiva dušu prvog dana u četvrtom satu postojanja, a u sedmom satu se udvostručuje; dobiva Evu. U Bibliji svijećnjak ima sedam krakova, sedam nebesa u kojima borave anđeli, Salomon hram podiže za sedam godina, a i sedma je godina godina odmora. U Starom se zavjetu broj sedam pojavljuje 77 puta. Za zauzimanje Jerihona sedam svećenika sa sedam trubalja mora sedam puta obići grad. Iz potopa će biti spašeno sedam čistih životinja od svake vrste. On je i ključ otkrivenja.
Po Augustinu sedam je mjera vremena zemaljskog hodočašća čovjekova, a broj sedam je poziv čovjeku da se okrene Bogu. Sedam je ključ Evanđelja po Ivanu i 40 puta pojavljuje se u Otkrivenju, a u Apokalipsi najavljuju konačno izvršenje božje volje na svijetu. U islamu sedam je sretan broj, simbol savršenstva. Za hodočašća u Meki sedam puta treba obići kabu. Muslimanski mistici tvrde da Kuran ima sedam značenja. Budha je, kad se rodio, izmjerio univerzum učinivši sedam koraka u svakom od četiri smjera. Za kraj još samo Hipokratova misao: broj sedam svojim tajnim silama održava u postojanju sve stvari. On omogućuje život i kretanje, on ima utjecaj čak i na nebeska tijela.
