Nekad su siromašna djeca zbog pothranjenosti bila jako mršava, do su njihovi bogati vršnjaci koji su odrastali u izobilju bili deblji. U međuvremenu se trend, čini se, obrnuo.
Među uzrocima su sjedilački način života i jeftina loša hrana koja deblja, takozvani junk food, a kojoj se često okreću obitelji lošijeg imovinskog stanja. S druge strane, bogatije obitelji mogu si priuštiti zdravije obroke, zbog kojih su dobro uhranjeni, ali i u mnogo boljoj formi.
Istraživanje londonskog Sveučilišta pratilo je više od 56.000 djece rođene u Engleskoj, Škotskoj i Walesu 1946., 1958., 1970. i 2001. godine kako bi se utvrdilo koliko se visina i masa djece i tinejdžera promijenila od godina nakon Drugog svjetskog rata do 2016., prenosi Daily Mail. Socioekonomski status sudionika bio je određen zanimanjem oca.
Ovo su simptomi koje ne biste nikada povezali s tim da imate problema sa srcem:
Znanstvenici su utvrdili da su siromašnija djeca nekad bila niža te da se razlika smanjila zahvaljujući većoj dostupnosti i pristupačnosti hrane. Međutim, manje zdravi životni stilovi uzrokovali su povećanje njihovog indeksa tjelesne mase (BMI). Nakon Drugog svjetskog rata siromašnija 11-godišnja djeca bila su u prosjeku 2 kg lakša od bogatijih vršnjaka, dok su u novije doba teža 2,1 kg. S druge strane, razlika u visini i dalje postoji, iako se smanjila - za sedmogodišnjake rođene 1946. bila je 3,9 cm, a one rođene 2001. 1,2 cm.
Glavni autor istraživanja dr. David Bann kao krivca ističe promjene u prehrani i razini tjelesne aktivnosti nakon poslijeratnih godina.
- Bez učinkovitih intervencija, izgledno je da će se dječje nejednakosti u BMI-ju dalje proširiti tijekom odrasle dobi, što će dovesti do desetljeća štetnih zdravstvenih i ekonomskih posljedica - rekao Bann.
