Prema izvješću OECD-a, koje je proučavalo očekivani životni vijek u 39 europskih zemalja, Hrvatska se našla na 26. mjestu, kako prenosi Daily Mail. Moldavija je zabilježila najniži očekivani životni vijek od 73,3 godine, a slijede Ukrajina, pogođena sukobima, s 74,3 godine i Gruzija s 73,7 godina. Očekivani životni vijek pri rođenju u EU dosegao je 81,5 godina u 2023., prema preliminarnim podacima Eurostata, što je gotovo godinu dana više nego 2022. te premašuje razinu prije pandemije iz 2019. za 0,2 godine.
Španjolska je imala najviši očekivani životni vijek među zemljama EU s 84,0 godine u 2023., a slijede Italija, Malta, Luksemburg, Švedska i Francuska, sa svim tim zemljama na razini iznad 83 godine. Izvan EU, Švicarska je imala najviši životni vijek u Europi s 84,2 godine. Najniži očekivani životni vijek u EU zabilježen je u Bugarskoj i Latviji, s manje od 76 godina. Razlika između najnižeg i najvišeg očekivanog životnog vijeka u EU iznosila je više od osam godina.
Žene i dalje žive mnogo dulje od muškaraca u svim zemljama EU, u prosjeku 5,3 godine duže u 2023. No, razlika između spolova se smanjila za gotovo godinu dana od 2010., jer se očekivani životni vijek muškaraca povećavao brže nego kod žena. Razlika u očekivanom zdravom životnom vijeku znatno je manja, jer žene obično veći dio svog života provode s određenim zdravstvenim problemima ili ograničenjima aktivnosti.
Velike nejednakosti u očekivanom životnom vijeku postoje ne samo prema spolu, već i prema socio-ekonomskom statusu, bez obzira na mjerilo, bilo prema razini obrazovanja, prihodima ili zanimanju. Na primjer, u Francuskoj je razlika u životnom vijeku između muškaraca u dobi od 35 godina s fakultetskom diplomom i onih koji nisu završili srednju školu iznosila 8 godina u razdoblju 2020.–2022. Razlika između najobrazovanijih i najmanje obrazovanih žena iznosila je 5,4 godine. Te obrazovne razlike ostale su relativno stabilne posljednjih 30 godina. U Nizozemskoj su te razlike manje izražene, ali su i dalje prisutne, razlika između najobrazovanijih i najmanje obrazovanih muškaraca u dobi od 30 godina 2021. iznosila je 5,1 godinu, dok je kod žena iznosila 4,1 godinu.
Pandemija Covida-19 uzrokovala je neviđene padove očekivanog životnog vijeka u većini zemalja EU tijekom 2020. i 2021., ali se životni vijek počeo oporavljati u mnogim zemljama 2022. i dodatno poboljšao 2023. U usporedbi s razinom prije pandemije, očekivani životni vijek u 2023. bio je viši nego 2019. u 18 zemalja EU, na istoj razini u dvije zemlje, a niži u šest zemalja (Austrija, Estonija, Finska, Njemačka, Grčka i Nizozemska). Točno vrijeme smanjenja očekivanog životnog vijeka tijekom pandemije variralo je među zemljama, ovisno o tome kada je pandemija imala najveći utjecaj na višak smrtnosti. U nekoliko zemalja zapadne i južne Europe, poput Španjolske, Italije i Francuske, utjecaj smrtnosti osjetio se uglavnom tijekom prve godine pandemije, 2020., dok je u nekoliko zemalja srednje i istočne Europe utjecaj bio izraženiji 2021. godine.
Vlado je najstariji šumar i član HSS-a, navršio je stotu, a njegova životna priča je fascinantna
