Kriza u obrazovanju vlade država košta čak 129 milijardi američkih dolara godišnje, a 10 posto novca uloženog u osnovno obrazovanje troši se na nekvalitetnu nastavu, navedeno je u izvještaju koji je objavio UNESCO pod nazivom 11th Education for All Global Monitoring Report. Navodi se da jedno od četiri mlađe djece u siromašnim državama ne zna čitati te je potrebno zaposliti 5,2 milijuna učitelja do 2015. godine. Nedovoljni broj učitelja mogao bi imati i veće posljedice te bi kriza u obrazovanju mogla imati i utjecaj na iduće generacije.
Prema izvještaju, mnogo je zemalja u razvoju još daleko od toga da ostvare postavljeni cilj u obrazovanju. Čak 250 milijuna djece koja ne pohađaju školu ne zna ni čitati ni pisati. Prema podacima iz 2010. godine, čak 61 milijun djece nema pristup osnovnoj školi.
Moguće je da će tek u idućem stoljeću biti ostvareno da djevojčice iz najsiromašnijih dijelova subsaharske Afrike završe niže razrede srednje škole. U Pakistanu manje od polovine djece zna osnove čitanja i matematike, uglavnom zbog nestručnog nastavnog kadra, ali i prepreka koje postoje zbog brojnih manjinskih jezika.
Visoka nepismenost
Loša kvaliteta obrazovanja ostavlja nasljeđe nepismenosti mnogo više nego što se ranije vjerovalo. Čak oko 175 milijuna djece iz siromšanih zemalja, odnosno oko jedna četvrtina mlade populacije, ne znaju pročitati cijelu ili dio rečenice, a toga je jedna trećina djevojaka u južnoj i zapadnoj Aziji. U tim područjima su tek dva učitelja na oko sto učenika.
U Zapadnoj Africi slabo plaćeni i slabo obrazovani učitelji na privremenim ugovorima o radu čine više od polovine učiteljskog kadra.
- Učitelji imaju budućnost ove generacije u svojim rukama. Potrebno je do 2015. zaposliti 5,2 milijuna učitelja i marljivije raditi na tome da im damo podršku kako bismo djeci omogućili njihovo pravo na besplatno i kvalitetno obrazovanje. rekla je generalna direktorica UNESCO-a Irina Bokova.
UNESCO navodi da se godišnje gubi 129 milijardi dolara zbog činjenice da 250 miliona djece širom svijeta ne uči osnovne stvari. Ukupno 37 država godišnje gubi pola novca uloženog u osnovno obrazovanje, jer djeca ne uče.
Više od 70 milijuna mladih prema UNESCO-ovoj statistici ne pohađa srednju školu te nema izgleda da će steći potrebna znanja za buduće zanimanje. Svaka je osma mlada osoba u svijetu nezaposlena.
Problemi i u Europi
Iz UNESCO-a upozoravaju na visoku razinu nezaposlenih mladih u Grčkoj i Italiji, što je dijelom i rezultat slabijeg obrazovanja. Navodi se da je i prije ekonomske krize 40 posto mladih Grka i Talijana prvo zaposlenje moralo čekati čak pet godina.
U Italiji gotovo polovina odraslih ima problema s čitanjem i pisanjem, u Velikoj Britaniji petina, a u Njemačkoj šestina. Prema izvještaju, u industrijski razvijenijim zemljama čak 160 milijuna odraslih ne može pročitati novine ili konkurirati za radno mjesto jer im nedostaju potrebna znanja.
U zemljama Europske unije sve više zabrinjava visok stupanj nezaposlenosti mladih. Stoga u budućnosti treba s više pozornosti pristupiti strukovnom obrazovanju. Na taj način izbjeći će se stvaranje „izgubljene generacije“, smatraju u UNESCO-u.
>>Zašto se žene sve češće koncentriraju na karijeru?
