Kopački rit

Veslima kroz rukavce i tršćake rita

DAVOR JAVOROVIĆ,MARKO MRKONJIĆ, DUBRAVKA PETRIĆ/PIXSELL, SHUTTERSTOCK
02.11.2020.
u 13:41

Baranjska močvara: Plovidba brodom traje oko jedan sat, na uzbudljivu avanturu polazi se s pristaništa na Sakadaškom jezeru.

Kopački rit je najočuvanije vlažno stanište u Europi pa je i njegova biološka raznolikost iznimno velika. Vrijednost Kopačkog rita je i u tome što se krajobraz neprestano mijenja izmjenom godišnjih doba, ali i pod utjecajem dolaska i odlaska vode. Dinamika kretanja vode uvjetuje rasprostranjenost životinjskih vrsta na području Parka prirode.

- Plavljenje rita započinje krajem veljače i početkom ožujka te traje do sredine srpnja i početka kolovoza. Sušno razdoblje traje od kolovoza do veljače slijedeće godine i u tom periodu ptice se nalaze na ribnjacima i živim tokovima rijeka. Iako je zimi broj vrsta koje borave manji, na širem prostoru Parka prirode možete promatrati na desetine tisuća gusaka i pataka koje dolaze iz zapadnog Sibira. U Kopačkom je ritu do sada je zabilježeno čak 295 vrsta ptica, od kojih su 144 vrste stalne ili povremene gnjezdarice – ponosni su JU PP Kopački rit.

Istraživanja su pokazala da se tijekom jednog obilaska vidi oko 70 posto vrsta koje obitavaju na određenom području, što znači da svaki dan možete vidjeti između 35 i 63 vrsta ptica. Maksimalan broj vrsta zabilježen tijekom jednog jednodnevnog obilaska bio je 93 vrste.

- U poplavnom periodu možemo vam organizirati posjetu i vožnju čamcem unutar Posebnog zoološkog rezervata, dok vam u sušnom periodu možemo organizirati obilazak starih šuma u poplavnom području. Istaknut ćemo još neke od vrijednih činjenica koje pokazuju veliku ornitološku vrijednost Kopačkog rita, a to su najveće gnjezdilište orla štekavca u ovom dijelu Europe te najveće kolonije kormorana i sivih čaplji u Hrvatskoj – navode u ritu.

U njihovoj je ponudi program promatranja ptica, tijekom cijele godine, za grupe do 10 osoba, a trajanje je posjeta šest do 12 sati. Doživjeti čarobni svijet Kopačkog rita možda se ponajbolje može s broda, koji se otisne s pristaništa na Sakadaškom jezeru i tako započinje uzbudljiva avantura kroz Posebni zoološki rezervat. Plovidba traje oko jedan sat.

Foto: DAVOR JAVOROVIĆ,MARKO MRKONJIĆ, DUBRAVKA PETRIĆ/PIXSELL, SHUTTERSTOCK

Foto: DAVOR JAVOROVIĆ,MARKO MRKONJIĆ, DUBRAVKA PETRIĆ/PIXSELL, SHUTTERSTOCK

Restoran Kormoran u srcu Kopačkog rita prava ja gastronomska oaza. Prepoznatljiv je po jelima od ribe, fiš-paprikašu, ali i specijalitetima od divljači. Dok čekate jelo, možete se prošetati uz vodu, a mališani se mogu igrati na dječjem igralištu. U obližnjem je Kopačevu Didin konak, gdje uz bogat mesni meni možete kušati i domaću riblju paštetu ili čips od šarana, smuđa u pivskom tijestu ili perkelt od soma bez kostiju. Svega nekoliko kilometara dalje, prema Osijeku, nalazi se Bilje, u kojemu je cijeli niz seoskih domaćinstava sa smještajem i tradicijskim jelovnicima, kao što su Agroturizam Crvendać ili restoran Kod Varge. Na drugu stranu, dublje u Baranji, popularni je restoran Darocz u Vardarcu, gdje nude perkelt od pijetla ili zeca sa slaninom.   

Foto: DAVOR JAVOROVIĆ,MARKO MRKONJIĆ, DUBRAVKA PETRIĆ/PIXSELL, SHUTTERSTOCK

Na rubu Parka prirode Kopački rit nalazi se selo Kopačevo, s većinski mađarskim stanovništvom. Prvi pisani trag o Kopačevu datira iz davne 1212. Nekada je u tom mjestu bilo čak 200 ribara, a cijelo je selo dobro živjelo od ribarenja. U novije vrijeme Kopačani se najviše bave uzgojem povrća. Nadaleko je poznata kopačevska crvena mljevena paprika, neizostavan začin za riblji paprikaš, ali i za druge baranjske specijalitete. Gotovo da nema kuće koja, barem za vlastite potrebe, ne uzgaja i ne suši crvenu papriku, a koncem ljeta i početkom jeseni žarkocrveni vijenci paprike vise s pročelja kuća. Tisuće turista posjete Kopačevo svakoga rujna, na Ribarskim danima.     

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije