Kada je ljepuškastom Bračaninu kao studentu trebao džeparac, zaradio ga je kao model. No ta avantura Vinka Filipića bila je kratkog daha jer brzo je proradio njegov poduzetnički duh i interes za ono što se odvija iza kamera. Kao 19-godišnjak organizirao je prvu modnu reviju, a danas, 17 godina poslije, on je direktor Bipa Fashion.hr-a, najznačajnijeg modnog zbivanja u zemlji koje 29. ožujka počinje na Zagrebačkom velesajmu.
Koji su najveći noviteti na ovogodišnjem BIPA FASHION.HR-u? Nova imena, nove snage?
Nakon velikog broja sezona u kojima smo mogli gledati uglavnom ista dizajnerska imena, ove sezone publika će prvi put moći vidjeti nekoliko novih zanimljivih dizajnerskih imena. Spomenuo bih Luku i Arileo, od afirmiranih dizajnera, te Yuniku, Anthony Avantgard, Mirjanu Klepić i Klisab od dizajnera koji dolaze. Dio je to strategije koja je definirana lani početkom suradnje s Fashion Incubatorom kao najvećom platformom u državi za promociju mladih dizajnera.
Ove sezone na zanimljiv način povezujete regionalnu modnu scenu. O čemu je točno riječ?
Već sezonama na različite načine surađujemo s najvećim tjednima mode u regiji. Sada smo pokrenuli inicijativu koja će povezati dizajnere s najpoznatijih regionalnih tjedana mode, koji će se ove godine predstaviti u sklopu Beogradskog tjedna mode. Predstavljanje kolekcija ima natjecateljski karakter, a pobjednik će na jesen nastupiti u sklopu Londonskog tjedna mode u programu Fashion Scout. Bipa Fashion.hr, odnosno Hrvatsku predstavljaju dizajnerski dvojac Klisab, Gala Vrbanić, Yuniku i Mirjana Klepić.
Što je danas mjerilo uspjeha u modi?
Ako modu gledate kao biznis, onda je mjerilo uspjeha profit, koliko ljudi kupuje vašu odjeću. Ako je gledate kao umjetnost, onda je to status u društvu koji vam modni izričaj kao dizajneru pruža. Moram priznati da je za većinu dizajnera najveći uspjeh kvalitetan balans između te dvije pozicije. Poznajem gotovo sve dizajnere u državi vrlo dobro i na prste jedne ruke mogu nabrojiti one kojima je to uspjelo.
Za vaše se revije uvijek traži pozivnica više?
Kad bih sve sažeo u jednu rečenicu, rekao bih da je tajna uspjeha u strasti koja se posvećuje svakom, pa i najmanjem detalju tjedna mode. Tim od više desetaka ljudi nekoliko mjeseci priprema i realizira projekt u pet bitnih segmenata: kreativnom, produkcijskom, komunikacijskom, marketinškom i programskom.
Kao student kratko ste bili model. Je li to bio vaš prvi kontakt s modom?
Kao student tako sam zarađivao za džeparac. Vrlo sam se kratko bavio time jer me više zanimalo ono što se događa iza kamere.
No brzo je proradila žica za biznis... Kada ste organizirali prvu reviju?
S 19 godina. Prvi tjedan mode organizirao sam s 20 godina u rodnom Bolu na Braču. I tako već 17 godina. Velik je to broj utakmica u nogama.
U konačnici ste kreativac ili poduzetnik?
Mislim da kvalitetno balansiram između obje crte vlastite osobnosti. Ako gledam iz aspekata kreativnosti, sa svojim sam timom osmislio i realizirao neke od najzanimljivijih i najkompleksnijih produkcijskih rješenja u hrvatskoj modnoj povijesti, poput vodenih pista, prave kiše koja je padala u zatvorenom prostoru te, naravno, vatrene piste. Kao poduzetnik zapošljavam 20 ljudi, tvrtka uspješno raste i širi se.
Kada ste kretali u modni biznis, na hodnicima HRT-a na Prisavlju govorilo se da ste poludjeli jer dajete otkaz zbog mode. Jeste li ikada požalili?
U to doba, kad su internetski mediji bili uglavnom u začetku, pokrenuo sam modni portal Fashion.hr te sam tada morao odlučiti čime se u životu želim baviti. Odlučio sam se za FHR umjesto za televiziju i, iako mi televizija i danas ponekad nedostaje, siguran sam da sam donio ispravnu odluku.
Brojna dizajnerska imena zakoračila su u javnost na Fashion.hr-u. Imate li favorite?
Možemo reći da smo kroz godine afirmirali mnoga dizajnerska imena što me posebno raduje. Emotivno sam vezan za projekt, a samim time i za ljude koji ga čine, ali nemam favorite. Ne pristupam ljudima na taj način.
Koliko je Hrvatima moda važna i jesu li povodljivi za trendovima?
Apsolutno je važna. Ako gledamo u kontekstu regije, tu prednjačimo već godinama. Štoviše, ako izdvojimo nekoliko razvijenih europskih modnih metropola, ni na europskom nivou ne zaostajemo za većinom nacija.
A po čemu smo modno samo svoji?
Tu veliku ulogu imaju upravo domaći dizajneri. Globalizacija kao proces, a i fast fashion čiji su predvodnici high street brendovi doveli su do pozitivnog efekta da svi možemo izgledati dobro za malo novca. Kao negativan efekt naveo bih činjenicu da onda često izgledamo isto, kao klonovi. Postoje ljudi koji tako ne žele izgledati i, iako čini zaista malu nišu, ta je niša tržište za hrvatske dizajnere.
Po čemu se prepoznaje dobar mladi dizajner?
Možda zvuči kao floskula, ali mladi dizajner mora imati faktor X i u svom radu i u svojoj osobnosti. Osim toga, moram prepoznati da je spreman na veliko odricanje, ozbiljan i predan rad, što se danas kod mladih ljudi nažalost rijetko sreće.
Opraštate li zaručnici financijske “grijehe” zbog mode?
Ona dolazi iz svijeta mode i jako voli lijepo odijevanje. Mogu biti sretan da ima stila pa jako dobro kombinira high street komade s ponekim dizajnerskim. Smatram da je sasvim normalno da kao mlada poslovna žena ulaže u svoj izgled.
Da se ovo proljeće možete odlučiti za tri odjevna predmeta koja ćete najviše nositi, to bi bili?
Tenisice, T-shirt i dobar sako.
>>Umjetnički zaokret dizajnerskog dua Coded Edge
>>Nova kolekcija KLISAB brenda u njegovom najhrabrijem izdanju
