Španjolska ima gotovo stotinu domorodnih sorti vinove loze; od njih najpoznatija i najvažnija u tamošnjem vinarstvu je tempranillo.
Ne treba ni podsjećati da je to svjetska vinska velesila, s najviše vinograda na svijetu – milijun i 21.000 hektara (doduše, ne rabi se svo grožđe samo za dobivanje vina). Uz tempranillo (izgovara se tempranijo), vrlo je popularna kod crnih sorata i garnacha tinto (grenache), koju ili miješaju ili rade zasebno; popularan je i graciano, mazuelo, ali sade se i cabernet sauvignon, syrah pa i merlot. U područjima koje smo posjetili, kod bijelih dominantni su verdejo (u Ruedi), viura (macabeo) u Rioji, pa palomino, albillo... ali nađu se i sauvignon, chardonnay.
Svakako su zanimljive strogo propisane kategorije španjolskih vina. Roble je redovno vino; slijedi CRIANZA, koja mora dozrijevati jednu godinu, RESERVA tri godine (u barriqueu i boci) te GRAN RESERVA, najmanje pet godina. O razredu ovisi i cijena.
Sa španjolskim vinogradarsko-vinskim dragocjenostima upoznala su se nedavno četvorica hrvatskih novinara, specijaliziranih za enološke teme, Damir Fabijanić, Ivo Kozarčanin, Željko Suhadolnik i vaš izvjestitelj, na jednotjednom putovanju. Ekskurziju su organizirali grupacija ICEX i španjolsko veleposlanstvo u Zagrebu, Ured za gospodarstvo i trgovinu u čije je ime novinare vodila i brinula se za besprijekornu organizaciju Montserrat Pérez Ripoll, u suradnji s predstavnicama ICEX-a Laurom i Mariom Eugeniom.
Proputovali smo nekoliko slavnih područja, posjetivši 20-ak uglednih, značajnih vinarija i podruma (podsjećam, zovu se bodega). Neke od njih proizvode godišnje tek nekoliko tisuća litara, druge su pak goleme grupacije s proizvodnjom većom od nekoliko milijuna boca. Većina je vinarija privatnih, obiteljskih. Neke su osnovane prije nekoliko godina, neke pak bilježe jako dugu tradiciju.
Jedna je od njih Conde de los Andes – Bodegas Ollauri, jedna od najstarijih vinarija u Španjolskoj.
Razumljivo je da se bave i enoturizmom – turisti njihove stare podrume obilaze 2,5 sata! U njima je 400.000 boca, najstarije je vino iz 1892. godine, a čuvaju i vino iz 1895. s kojim se posebno ponose jer je u Bordeauxu osvojilo zlatnu medalju. Vinarija potječe iz 15. stoljeća, podrumi su ukopani duboko u brdu, a novi je dio iz 2014.
Prekrasna Abadia Retuerta otvorena je u obnovljenom samostanu iz 12. stoljeća; sada je tu neviđeno luksuzni hotel, imaju 700 hektara, vrhunsku gurmansku ponudu također.
Vidjeli smo, neke i posjetili, goleme vinarije ekstravagantne arhitekture, djela slavnih arhitekata, nalik svemirskim stanicama...Jedna je od njih i Marques de Riscal, u kojoj je i omanji ekskluzivni hotel i restoran s Michelinovom zvijezdom. Ispod prelijepog hotela Eguren Ugarte je i istoimena vinarija iskopana u brdu, a pepeo osnivača Victorina položen je u podrumu! U raskošnom modernom zdanju u vinariji Baigorri – ukopanu u brdu, na čak pet katova, imaju i malvasiu i bijeli tempranillo (još neispitan!) te sjajan restoran. A Grupacija Faustino (poznata i na našem tržištu) jedna je od najvećih te vrste u svijetu.
Putovanje je počelo u slikovitom drevnom Valladolidu, nekadašnjoj prijestolnici. Prva je na redu bila Rueda sa svojim vinarijama, potom Ribera del Duero, uz istoimenu rijeku, veličanstveni finale bila je Rioja. Osim vina i vinograda, odušeljava i krajolik; nestvarno je lijepa Rioja, dolina oko rijeke Ebro (koja teče od izvora blizu Atlantika preko čitave zemlje do Sredozemlja), okružena visokim planinama koje je s jedne strane štite od hladne kontinentalne klime a s druge od Atlantskog oceana. Tlo je škrto, suho, mahom kameno ili šljunčano, a vinogradi se uspinju od 250 do 700 pa i više metara. Loza se uzgaja uglavnom u obliku grma, rijetko gdje u posljednje vrijeme i na žici.
Propješačili smo kilometarske hodnike pojedinih vinarija, isto tako i kroz goleme pogone, opremljene najsuvremenijom tehnologijom. Posebna su priča nepregledni redovi hrastovih bačava, uglavnom barriquea od 225 litara, i to pretežno francuskih pa američkih, ali vidjeli smo i ruskih i mađarskih, te od kestena i akacije. U Rioji je najviše barriquea na svijetu – gotovo milijun i 300.000!
Inače, filoksera je značajno obilježila i španjolsko vinarstvo; vinogradi koji su odoljeli toj pošasti, stariji od 100 godina, danas su pravi zlatni rudnik – i za obnovu vinograda starim klonovima i za posebnu kakvoću vina. U tim vinogorjima česta je i noćna berba, kako bi se zbog visokih dnevnih temperatura spriječila oksidacija grožđa.
