Suptilne genske varijacije u mozgu muškaraca i žena dokazuju da žene i muškarci zapravo zaista razmišljaju drugačije, otkrilo je novo istraživanje.
Istraživači sa švedskog Sveučilišta „Uppsala“ i „Kasrolinska“ instituta, te američkog sveučilišta „Chicago“, utvrdili su da postoje stotine bioloških razlika u širenju gena u kori mozga ljudi i ostalih primata.
Otkriće upućuje na to da su se neke od tih razlika pojavile prije puno vremena i zadržale se kroz evoluciju priamta. Ta sačuvane razlike predstavljaju spolne razlike u mozgu žena i muškaraca, tvrde istraživači.
Jasnije spolne razlike sačuvane su kroz evoluciju primata; primjeri uključuju prosječnu tjelesnu veličinu i masu, i izgled genitalija. To novo istraživanje usmjerava se na širenje gena u kori mozga, području mozga koje je uključeno u kompleksne funkcije kao što su pamćenje, pozornost, mišljenje i jezik kod ljudi i drugih primata.
Za istraživanje, istraživači su mjerili širenje gena u mozgu muških i ženskih primata kod ljudi i dviju vrsta majmuna, macaque i marmoset. Rezultati su upućivali na to da bi varijacija u širenju gena u mozgu mogla biti važna komponenta varijacija u ponašanju unutar jedne vrste, te među vrstama.
Razlike bi mogle objasniti i varijacije u mentalnom zdravlju i neurološkim bolestima kod različitih spolova: žene na primjer, imaju veći rizik za razvoj depresije i Alzheimerove bolesti, tvrde autori.
„Činjenica da postoje razlike među muškarcima i ženama važne su zbog mnoštva razloga. Na primjer, ta informacija bi se u budućnosti mogla upotrebljavati za izračunavanje doze lijekova, te za liječenje svih drugih bolesti ili oštećenja mozga,“ rekla je profesorica Elena Jazin sa Sveučilišta „Uppsala“.
Autor istraživanja Björn Reinius dodao je da istraživanje ne pokazuje jesu li razlike u širenj ugena na bilo koji način funkcionalno važne. Na takva pitanja morat će odgovoriti buduća istraživanja.
