U EU je odnedavno dozvoljena upotreba 49 genetički modificiranih kultura. Među njima je osam vrsta pamuka, 28 vrsta kukuruza, tri uljarice, sedam vrsta soje, jedna vrsta šećerne repe i po jedna bakterija i kvasnica za proizvodnju biomase. EU ima najstrožu regulativu vezanu za GMO. No zemlje članice mogu uvoditi i dodatne restrikcije ili potpunu zabranu GMO-a. Nedavno je čak i olakšano donošenje takvih zabrana.

Najviše GMO-a ima u Španjolskoj, i to kukuruza. Pod tim GMO-om ukupno je 137 tisuća hektara na kojima se proizvodi 20 posto španjolskog kukuruza. Manje količine GM kukuruza proizvode Češka, Slovačka, Portugal, Rumunjska i Poljska. Francuska i Njemačka najveći su protivnici uzgoja i prodaje GMO hrane, a pridružile su im se Mađarska, Luksemburg i Grčka.

Nije čudno da su se europski potrošači uznemirili zbog nekih dijelova pregovora o TTIP-u. Uz GMO, tu su i "turbosvinje", klorirana piletina i hormonima nabijena govedina. Proizvodnja svinjskog mesa izuzetno je važna grana američkog gospodarstva koja godišnje izvozi oko 2,5 milijuna tona svinjetine vrijedne 6,5 milijardi dolara i zapošljava više od 550 tisuća ljudi. Više od 80 posto te svinjetine uzgojeno je uz dodatak raktopamina, hormona rasta koji se dodaje u stočnu hranu, a koji povećava mišićnu masu i smanjuje količinu masti u mesu, ali i smanjuje vrijeme uzgoja i povećava prinose.

Iako Nacionalno vijeće proizvođača svinjetine u SAD-u naglašava da EU nije proveo studiju o štetnosti te supstancije i kako je ona odobrena za upotrebu u 25 zemalja, izostavljaju da je ona zabranjena u 160 zemalja zato što može ozbiljno ugroziti ljudsko i životinjsko zdravlje, osobito onih ljudi koji (poput većine Europljana) gotovo nikad nisu jeli takvo meso. Postoje medicinska istraživanja koja su potvrdila da raktopamin vrlo negativno djeluje na ljudski kardiovaskularni sustav (ubrzan rad srca), a može biti odgovoran i za pojavu hiperaktivnosti i drugih poremećaja u ponašanju.

Ostane li taj hormon u mesu, i kod ljudi, kao i kod svinja, može izazvati glad i ozbiljno povećanje tjelesne mase. Ista supstancija koristi se i u uzgoju goveda ili pilića.

Problem klorirane piletine također je jedan od kamena spoticanja u pregovorima o TTIP-u.

Kloriranje u SAD-u zapravo služi da se jeftino pobiju bakterije koje su u meso došle zbog loših higijenskih uvjeta uzgoja, dok se u EU razvio sustav kako te bakterije potpuno eliminirati upravo tijekom uzgoja pa su tako zemlje članice EU na svjetskom vrhu u uzgoju zdrave piletine i druge peradi. Stoga je jasno zašto potrošači u EU ne žele jesti piletinu opranu u nečemu što oni koriste za dezinfekciju zahoda.

>>Bio je ovisnik o nezdravoj hrani, a onda je 30 dana živio 'organski'. I dogodilo se ovo...

>>Što jesti u kojoj dobi? Donosimo detaljan plan prehrane!

8

RUDAN O PREDSJEDNIČKOJ KANDIDATKINJI

'Davno je to bilo kad je Kekin bila siromašna. Ušla je u Sabor po istom principu po kojem je Trump postao predsjednik'

Video sadržaj

4

PRIVATAN ŽIVOT UMIROVLJENE ATLETIČARKE

Blanka Vlašić praktična je vjernica, njezin suprug pohvalio se da su u otvorenom braku, a danas slave

Video sadržaj

3

NISU ZADOVOLJNI

Dinamovi uspjesi silno su rastužili Srbe. Pročitajte kako kukaju jer je Hrvatska bolja u Europi

Podijelila javnost

Sve popularnija vrsta kupovine, koju vole i Hrvati, mogla bi 'isprazniti' šoping centre, no je li sigurna?

Znanstveno dokazano

Ovisno je li vam „čaša uvijek napola puna“ ili „prazna“, možete odlučiti koliko ćete dugo živjeti

U blizini Zagreba otvoren najnoviji trgovački centar