Bogojavljanje ili blagdan Sveta tri kralja jedan je od najstarijih kršćanskih blagdana koji se tradicionalno slavi 6. siječnja. Ovaj značajan dan obilježava tri ključna događaja iz Isusova života, a to su pohod mudraca, Isusovo krštenje u Jordanu te prvo čudo u Kani Galilejskoj.
Jedna od najpoznatijih božićnih priča govori o mudracima s Istoka koji su se, vođeni sjajnom zvijezdom, došli pokloniti novorođenom Isusu. Prema kršćanskoj tradiciji, mudraci su poznati kao Gašpar, Melkior i Baltazar. Međutim, zanimljivo je da Evanđelje po Mateju ne spominje njihova imena ni točan broj mudraca. Imena koja danas poznajemo rezultat su kasnijih tradicija i narodnih predaja koje su se razvijale kroz stoljeća.
Mudraci se u izvornim tekstovima opisuju jednostavno kao "mudraci s Istoka", što je potaknulo brojne teorije o njihovom stvarnom podrijetlu. Vjeruje se da su bili učeni ljudi, možda astronomi ili astrolozi, koji su imali dovoljno znanja da prepoznaju neobičnu pojavu na nebu, Betlehemsku zvijezdu. Astronomi i povjesničari stoljećima pokušavaju objasniti što je točno bila Betlehemska zvijezda, odnosno je li bila komet, konjunkcija planeta ili neki drugi astronomski događaj.
Mudracu su Isusu donijeli simbolične darove. Zlato kao simbol Kristova kraljevskog dostojanstva, tamjan kao simbol njegova božanstva i smirnu kao simbol njegove čovječnosti i najava muke. Ovaj događaj simbolizira priznavanje Isusa kao Spasitelja ne samo od strane židovskog naroda, već i od pogana, što mudrace čini prvim poganima koji su prepoznali i poklonili se Isusu.
Bogojavljanje svoje korijene vuče iz istočne Crkve, gdje se prvotno slavilo kao glavni blagdan Kristova rođenja. U ranoj Crkvi, posebice na Istoku, vjernici su 6. siječnja zajedno slavili Kristovo rođenje, dolazak mudraca, krštenje i prvo čudo. Tek se u 4. stoljeću Božić počeo slaviti kao zaseban blagdan 25. prosinca, dok je Bogojavljanje zadržalo svoj poseban značaj. Sama riječ "bogojavljanje" dolazi od grčke riječi "epifaneja", što znači "objava" ili "očitovanje".
Blagdan slavi tri ključne objave Kristova božanstva, a radi se o objavi poganskim mudracima koji simboliziraju sve narode svijeta, objavi na krštenju na Jordanu gdje ga Otac priznaje svojim Sinom i objavi božanske moći u Kani Galilejskoj kroz prvo čudo. U Katoličkoj Crkvi, ovaj se dan posebno svečano slavi. Održavaju se svete mise s blagoslovom vode koja se kasnije koristi za blagoslov domova.
FOTO U Trogiru otvoren novi most za pješake: Za izgradnju je trebalo 2,5 mjeseca, pogledajte kako izgleda
U mnogim župama svećenici tijekom siječnja posjećuju i blagoslivljaju domove vjernika te im daju sličice, koje se stavljaju na vrata, sa slovima G+M+B i tekućom godinom. Slova predstavljaju inicijale trojice mudraca, ali i latinsku frazu "Christus mansionem benedicat", odnosno "Krist neka blagoslovi dom". Diljem svijeta razvili su se različiti običaji vezani uz ovaj blagdan pa se tako u Hrvatskoj tradicionalno skidaju božićni ukrasi, u Španjolskoj i Latinskoj Americi djeca dobivaju darove od kraljeva, u Poljskoj se organiziraju velike procesije s mudracima, dok se u Rusiji vjernici uranjaju u ledenu vodu kao spomen na Isusovo krštenje.
Betlehenska zvijezda sastavni dio mita o rođenju koja se kreće gore dolje i "pokazuje" put magima bio bi astronomski fenomen koji bi zabilježili astronomi i u Kini. Taj fantastični događaj međutim ne bilježe ostala tri evanđelista jer da su zau za njega znali zapisali bi ga sigurno. Dakle izmišljen je od strane Mateja. Ako nije bilo betlehemske zvijezde nije moglo biti ni poklonstva "tri maga". Ako nema tri maga nema i ni" poklonstva ".Dakle i samo rođenje Isusa se nije dogodilo jer je izmišljeno.