WANGARI MATHAI Prva Afrikanka kojoj je uručena najprestižnija svjetska nagrada za mir

Nobelova nagrada za mir majci drveća

ned-nobel-txt.jpg
import
11.12.2004.
u 16:50

Nobelove nagrade već tradicionalno laureatima se uručuju 10. prosinca u Stockholmu. Iznimka je Nobelova nagrada za mir, koja je istog dana uručena u Oslu. Kenijka Wangari Muta Maathai, ovogodišnja dobitnica prestižne nagrade, sa 194 nominacije premoćno je pobijedila konkurente poput bivšeg UN-ova glavnog inspektora za oružje Hansa Blixa i šefa UN-ove Agencije za atomsku energiju (IAEA) Muhameda el-Baradeija. Ekskluzivnom društvu u kojem su južnoafrički biskup Desmond Tutu, tibetanski duhovni vođa Dalaj lama, bivši američki predsjednik Theodore Roosevelt, bivši sovjetski vođa Mihail Gorbačov, Majka Tereza i glavni tajnik UN-a Kofi Annan prvi će se put pridružiti i jedna Afrikanka.

Preuspješna i prejaka
Kada je doznala da je dobitnica ovogodišnje Nobelove nagrade, Maathai je izjavila da se još katkad uštipne, kako bi se uvjerila da sve to nije san. A da njezin rad i ideje nisu san, ponajviše svjedoče deseci tisuća obespravljenih i siromašnih žena Afrike. Rođena je 1940. u Nyeriju u Keniji, a imala je sreću koju do danas nema većina njezinih sunarodnjakinja iz ruralnih područja, da nastavi školovanje.

Diplomirala je biologiju na američkom sveučilištu Mount St. Scolastica, a magistrirala na sveučilištu u Pittsbourghu. Vraća se u domovinu te radi na sveučilištu u Nairobiju. Usprkos skepticizmu muških kolega, doktorira te postaje voditeljica odsjeka za veterinarstvo te ujedno prva žena koja je na čelu nekog od odsjeka tog sveučilišta. Suprug joj se 1970. kandididao za parlamentarnog zastupnika, pa se i ona počinje humanitarno i politički angažirati.

Usredotočuje se na sadnju šuma, kako bi se prevladala energetska kriza u Keniji te preostale prirodne šume zaštitile od uništenja. Korumpiranim vlastima koje su dobro zarađivale na trgovini drvom počinje biti trn u oku, no 1977. godine udareni su temelji organizaciji Green Belt Movemenet (GBM). Suprug se od nje rastaje 80-ih te je ostavlja s troje djece, a zahtjev za razvodom pred sudom argumentira time što je Maathai "prebrazovana, prejaka, preuspješna, pretvrdoglava i preteško ju je kontrolirati".

Prijetnja poretku
Nastavlja raditi u GBM-u te na pitanjima priznavanja prava žena, a 1987. godine osniva Zelenu stranku. Njezin rad uskoro prepoznaje i UN, a GBM se počinje isticati kao primjer jednostavne, jeftine i učinkovite zaštite okoliša. Kenijci joj uskoro nadijevaju nadimak Mama Miti ili Majka drveća. Kandidira se za predsjednicu Kenije 1997., no njezina stranka povlači kandidaturu bez konzultacija s Maathai. Ne ustručava se kritizirati vlast, pa je autoritarni predsjednik Daniel arap Moi proglašava "luđakinjom te prijetnjom poretku i sigurnosti zemlje" te se pokušao razračunati s njome tako što ju je dao uhititi. Međutim, Amnesty International pokreće veliku kampanju, zbog koje je na posljetku oslobođena.

Uprkos tome, zbog upozoravanja na uništavanje šuma vlasti je često zatvaraju, a nisu rijetki ni slučajevi da ju je prilikom raznih prosvjeda policija pretukla. Pozornost svjetske javnosti na sebe okreće 1998., kada diže glas protiv rušenja Parka slobode u Nairobiju, na čijem su mjestu trebali niknuti luksuzni neboderi sa stanovima za vladajuću elitu. Godinu poslije tijekom sadnje šume u okolici Nairobija napadnuta je i pretrpjela je teže ozljede glave. Moijev režim pada 2002., kada je na parlamentarnim izborima Maathai izabrana za zastupnicu. Godinu poslije imenovana je zamjenicom ministra okoliša.

Kruna slave
Njezina kampanja za mobilizacijom siromašnih žena za koje se nitko nije brinuo do danas je rezultirala s oko 30 milijuna posađenih stabala, a njezin projekt primjenjuje se u sve više afričkih zemalja. Životni put nove nobelovke možda je najbolje opisala njezina kći Wanjira Maathai:

- Teško je radila i učinila je nevjerojatne, hrabre stvari za Keniju. Nije bilo lako ni obitelji, a posebno nam je traumatično iskustvo bilo gledati je kako prolazi kroz pakao zbog svojih uvjerenja. Međutim, Nobelova nagrada za mir svakako je kruna njezine slave.


W. Maathai: Sida je biološko oružje

Wanagari Maathai, zvanjem biolog, ?esto je upozoravala kako je virus HIV-a svjesno stvoren, a zbog ?ega je i Washington poprili?no suzdržano reagirao na njezino proglašenje ovogodišnjom dobitnicom Nobelove nagrade za mir.
Postoje ljudi koji proizvode biološka sredstva kako bi ubijali druge. Zašto ima toliko nepoznanica oko side? Kad pitamo odakle dolazi virus, nailazimo na mnoge probleme. To me tjera da sebi postavljam pitanja ponovno je izjavila Maathai pošto je proglašena ovogodišnjom dobitnicom Nobelove nagrade.

Želite prijaviti greške?