Borba protiv ranog napuštanja školovanja postala je prioritet, zbog važnosti za tržište rada, ali i troška
Statistike pokazuju da više od šest milijuna mladih Europljana rano napušta obrazovanje, što znači da će od sedam mladih Europljana čak jedan napustiti školovanje bez kompetencija koje se danas smatraju neophodnima da bi mogli ući u tržište rada ili sudjelovati u ekonomiji temeljenoj na znanju.
Cilj je EU da taj postotak bude 10 posto, no to se, bez obzira na razne mjere, teže ostvaruje. Istraživanja i pokazuju da će od budućih deset radnih mjesta samo jedno biti za one s niskim obrazovanjem.
– Za konkurentno gospodarstvo važno je da su građani svjesni nužnosti ulaganja u obrazovanje i unapređenje svojih vještina. Zato su ohrabrujući podaci istraživanja provedenog u Hrvatskoj koje kaže da većina građana (56 posto) smatra da su im potrebne više razine obrazovanja kako bi se plasirali na tržište rada, ali zabrinjava da čak 33 posto građana misli da obrazovanje nije važno.
Tek je svaki drugi ispitanik sudjelovao u zadnjih pet godina u nekom obliku dodatnog obrazovanja. U istom istraživanju sudjelovala su i poduzeća koja već sada vrlo malo trebaju zaposlenike samo s osnovnim obrazovanjem – komentira Anny Brusić iz HUP-a.
– Ulaganje u obrazovanje danas je postalo normalno i bez toga nema razvoja ni rasta na društvenoj razini, a posloprimci dugoročno, bez ulaganja sami u sebe, ne mogu biti konkurentni na tržištu rada i uopće zadržati posao – mišljenja je direktor portala Posao.hr Saša Jurković.
Napominje kako se modeli obrazovanja mijenjaju. Danas se fakultetska diploma smatra gotovo svojevrsnom osnovom obrazovanja, no ona ipak ne garantira radno mjesto ili dobar posao. Stavovi, motivacija, razne stručne ili osobne vještine te spremnost na učenje osobine su koje se danas traže od zaposlenika.
Budući da se potrebe tržišta rada brzo mijenjaju, obrazovanje ne može adekvatno pratiti te potrebe pa se sustav mora prilagoditi. Puno se kod nas govori o dualnom obrazovanju, koje je dobro došlo, ali za velik broj zanimanja edukacija će se u budućnosti sigurno provoditi online.
– Smatram da će ex cathedra predavanja sve manje biti zastupljena i mislim da će znanje i vještine ipak biti najvažniji, a diploma eventualno može biti plus – zaključuje Jurković. Zemlje EU procjenjuju da ih rano napuštanje školovanja po osobi košta od 100.000 do 200.000 eura pa do više od jednog milijuna eura, primjerice u Finskoj i Norveškoj.
To pokazuje, kaže Brusić, da sprečavanje ranog napuštanja školovanja postaje jedan od najvažnijih prioriteta. Dodaje i da se na malo koja druga svojstva može tako puno utjecati uz pomoć javnih politika, kao na postignuće u školovanju.
– Zato je ulaganje u obrazovanje mladih najpametnija osobna i društvena investicija. A dugoročna investicija u smanjenje ranog napuštanja školovanja najbolja je štednja. Ali da bi to bilo moguće, potrebno je obrazovanje koje je dostupno, priuštivo i atraktivno – zaključuje Brusić.
>> Pravobraniteljica za djecu: Školu učiniti bliskom svakom djetetu
