Ekumenskom večernjom molitvom sinoć je u bazilici sv. Pavla izvan
zidina u Rimu papa Benedikt XVI., uz sudjelovanje ekumenskoga
carigradskog patrijarha Bartolomeja I. i predstavnika velikoga broja
kršćanskih crkava Istoka i Zapada, otvorio Pavlovu godina koja će
trajati do 29. lipnja 2009. Godina sv. Pavla slavi se u povodu 2000.
godine njegova rođenja.
Egzegeti se, naime, slažu da je Pavao, koji je rođen u Tarsu u Maloj
Aziji u današnjoj Turskoj, morao biti rođen između 7. i 10. godine
poslije Krista. 'Orijaš kršćanstva’, kako ga je nazvao publicist Ivon
Ćuk, predstavlja najmarkantniju i za širenje kršćanstva najznačajniju
osobnost iz apostolskih vremena. Premda nije pripadao dvanaestorici,
neumornim propovijedanjem, posebice svojim poslanicama, zavrijedio je
titulu 'apostola naroda’. Bez Pavla je jedva moguće zamisliti širenje
kršćanstva u tadašnjoj grčko-rimskoj civilizaciji.
Kardinal Meisner tvrdi kako bez Pavla ne bi bilo ni svjetske Crkve, ni
kršćanske Europe, ni ljudskih prava, a s njima niti Ujedinjenih naroda.
Pavao je bio poveznica raznih civilizacija i graditelj posve nove –
kršćanske.
On je istine kršćanske vjere snažno i umješno ucijepio u tadašnju
ekumenu te je najzaslužniji da je ona postala toliko snažnom da je
bitno označila dva tisućljeća Zapada, ali jednako tako da je našla put
do svih pet kontinenata i na svima njima uhvatila duboko korijenje.
Pavao je div kojega prihvaćaju jednako katolici kao i pravoslavni i
protestanti. Stoga ova godina nije samo katolička već je međunarodna i
bitno intonirana ekumenski.
Tako je predsjednik Papinskoga vijeća za jedinstvo kršćana
kardinal Kasper Pavlovu godinu protekloga vikenda otvorio u Tarsu, dok
se kardinal Meisner snažno založio kod turskog premijera da se u tome
njegovom rodnom mjestu dopusti izgradnja hodočasničkoga središta, što
je Erdogan i obećao.
Dio istočnih crkava tu će godinu povezati uz drugi grad važan za sv.
Pavla, Damask, neki opet uz Maltu na kojoj je sv. Pavao djelovao, a
neki naravno uz Jeruzalem i konačno uz Rim. Gregorios III. Laham,
patrijarh melkitske grkokatoličke Crkve u Antiohiji, najavio je,
primjerice, da će slavlje u Damasku, gradu obraćenje sv. Pavla, biti
vrhunac njihove proslave.
Tako će ova godina povezati nekadašnju ekumenu, ali će biti snažan
poticaj na putu prema punom jedinstvu kršćanskih crkava. Crkva u
Italiji ima vrlo ambiciozne programe, isto tako i Crkva u Njemačkoj.
Na posebnim web stranicama već postoje razrađeni programi, od
studijskih do pastoralnih i kulturnih, a slično je i u drugim zemljama.
Kod nas se jedva što takva planira ili naslućuje. Ili možda čekamo da
se godina zahukta?
VEČERNJI BREVIJAR
Pavlova godina
