Javni dug ponovno je narastao pa je po najsvježijem dostupnom podatku u studenom iznosio više od 285 milijardi kuna. Te smo novce potrošili i sada za njih moraju plaćati skupe kamate. Kolike su dovoljno je ilustrirati podatkom da bi za godišnje kamate svako novorođeno dijete umjesto obećanih 1000 eura dobili više od 34.375 eura. Taj iznos zvuči kao znanstvena fantastika, ali je to samo matematika jer kad se podijeli iznos od gotovo 11 milijardi kuna koliko će se iz proračuna ove godine izdvojiti za kamate s brojem novorođene djece, dobije se suma eura dovoljna da se kupi pola stana.
Koje bi to tek blagostanje za mlade obitelji bilo. Ovako s dugom za neke bivše grijehe rastrošnosti Hrvatska će i štedjeti i bildati nove dugove. Iz smjernica fiskalne politike vidljivo je da će proračun tri godine biti u primarnom suficitu, ali će ipak zaduživanjem pokrivati rupe nastale zbog obveza plaćanja kamata. I to nije samo problem države nego situacija koja ima negativan utjecaj na džep svakog porenog obveznika.
Država se zadužuje po 4 posto pa ni građanin ne može dobiti nižu kamatu. Nijemac za stambeni kredit plaća manje od 2 posto kamate. Zato može na skijanje ili ljetovati u hrvatskom hotelu jer mu je mjesečna rata naprosto jeftinija pa mu ostane više eura u kućnom budžetu. Izračun tako pokazuje da će Hrvat na 100.000 eura kredita u 30 godina platiti 195.462 eura s ratom od 543 eura svaki mjesec dok će Nijemac otplatiti 134.870 eura odnosno 364 eura svaki mjesec.
Na godišnjoj razini to je 2148 eura što je dovoljno za jedan ugodan godišnji odmor. To je prava posljedica javnog duga i državne rastrošnosti pa kad se povede sljedeća rasprava o nepotrebnosti reformi i rezanja potrošnje svaki građanin mora razmisliti želi li zbog čuvanja radnih mjesta u javnoj upravi plaćati svoj kredit još 50 eura svaki mjesec više idućih 20 godina. A kamate na kredite opet bi mogle rasti što zbog činjenice da će razdoblje jeftinog novca uskoro završiti u Europi a što zbog toga što se na restriktivniju monetarnu politiku već odlučio SAD. Tijekom druge polovice 2016. očekuje se dodatni rast kamata na američkom tržištu, a Europa će krenuti s odgodom od najviše dvije godine. Hrvatska će tijekom 2017. ili najkasnije 2018. plaćati kamate veće od 6 posto, što znači da će nacionalna ekonomija plaćati 20 milijardi kuna godišnje za kamate, od čega će se iz državnog proračuna za kamate morati izdvajati minimalno 15 milijardi kuna. A to pak znači još veći javni dug i posljedično još skuplju ratu kredita za građane.
