Skandal na arbitraži oko granice između Hrvatske i Slovenije, kad je slovenska strana preko “slovenskog arbitra” u panelu smišljala kako utjecati na suce da donesu odluku u korist Slovenije te planirala ubacivanje novih dokumenata u spis, a koji je u srpnju otkrio Večernji list, jedan je od 10 najvažnijih događaja – i najveći skandal – u međunarodnom pravu 2015. godine. Oxford University Press, izdavačka kuća uglednog britanskog sveučilišta Oxford, sastavila je popis lanjskih događaja koji će – kako je napisala urednica Merel Alstein – imati dugoročne posljedice i utjecati na oblikovanje međunarodnog prava.
Slabosti tumačenja zakona
Među događajima su povijesni sporazumi, poput onoga o klimatskim promjenama dogovorenim u prosincu u Parizu, ali i pitanja daljnje internacionalizacije sukoba u Siriji i borbe protiv tzv. Islamske republike koje otvaraju niz pitanja i pokazuju nedostatke ili slabosti dosadašnjeg tumačenja zakona. Primjerice, ima li Rusija pravo bombardirati pobunjenike, čak i ako ju je Assad pozvao. Tu je i velika migracijska kriza u Europi u kojoj se, kažu, iskristaliziralo da međunarodno pravo funkcionira samo ako ima političke volje.
No među svim događajima samo su događanja oko arbitražnog postupka između Slovenije i Hrvatske, o čemu je Večernji predočio i dokaze da su zastupnica pred sudom Simona Drenik i sudac Jernej Sekolec komunicirali i dogovarali taktike, opisane kao skandal. Ovakav izbor Oxforda potvrđuje da je skandal koji je rezultirao jednoglasnom odlukom Sabora o izlasku iz procesa i razvrgavanju Arbitražnog sporazuma – u koji se Hrvatska neće vratiti iako je upravo danas datum koji je Sud, koji zasad nastavlja s radom, unatoč tomu što su iz njega istupili neki arbitri, pozvao Zagreb da podnese analizu posljedica izlaska iz procesa – prerastao u problem o kojem se govori u stručnim krugovima zahvaljujući i hrvatskoj diplomaciji.
Najčišći put novi postupak
Još nedavno nad cijelom je pričom vladao zavjet šutnje. Dobro je na to upozorio profesor međunarodnog prava Philippe Sands, kad je zatvarao godišnju konferenciju Europskog društva za međunarodno pravo u Oslu.
– Iz privatnih razgovora znam da svi znaju svaki detalj skandala i stoga se pitam, zaboga, zašto se o tome nije govorilo na konferenciji. Pitam se kakva je naša (strukovna) zajednica – oštar je bio Sands. Neugodnom istinom detaljnije su se bavili tek Araman Sarvarian i Rudy Baker, profesori sa sveučilišta u Surreyu.
– Arbitražni sudovi oslanjaju se na premisu da će stranke prihvatiti odluke. Teško je zamisliti kakav bi se politički pritisak mogao nametnuti Hrvatskoj kako bi je se natjeralo da prihvati izvršenje odluke arbitraže – pisali su i zaključili: – Najčišći put jest taj da Sud prekine procedure i pruži strankama mogućnost da ponove postupak na ovom ili pak na nekom drugom sudu, poput Međunarodnog.
>> 'Arbitražni sud raspustiti jer ne smije nametati presudu'
>> Evo koji su događaji obilježili hrvatsku vanjsku politiku u 2015. godini
