Kad su socijaldemokraciji puna usta ideologije i šutnje o socijalnoj državi i radnicima, kad su liberalizmu slobodno tržište i individualna prava sve, a solidarnost i socijalna sigurnost građana ništa, kad se konzervativizam i liberalizam, služeći se istom agresivnom retorikom, samo suprotnog pola, etiketiraju kao smrtni neprijatelji, jedna krajnost zamjenjuje se drugom. Što se dogodilo sa sužavanjem demokracije u Mađarskoj i Poljskoj i čeka li to isto Hrvatsku? Je li zaokret udesno i posljedica bunta prema politici Bruxellesa pa su građani “neprosvijećenih” članica izabrali Orbana i Kaczynskog? Politolog prof. dr. Tihomir Cipek koji dobro poznaje prilike u Mađarskoj i Poljskoj kaže:
Kontrola medija
– Često se naša situacija netočno poistovjećuje s mađarskom i poljskom, a nisam čuo najave naše vlade da će napraviti ono što i Fideszova vlada. Fidesz je u Mađarskoj nacionalizirao 2. mirovinski stup, uveo porez za banke i velike kompanije, ukinuo valutnu klauzulu za zadužene u švicarcima. Mađari politiku nacionalne ekonomske suverenosti provode kroz te mjere i tim je putem krenuo i Kaczynski. Ako banke i velika poduzeća reinvestiraju dobit u Mađarskoj, plaćaju manju stopu poreza, a ako to ne čine, plaćaju veći porez – govori Cipek.
Na pitanje je li demokracija u tim zemljama doživjela korak unatrag uzvraća: – Tamo su reducirani liberalni elementi demokracije jer mađarski Fidesz i poljska stranka Pravo i pravednost misle da konačno treba na vidjelo izbiti prava volja naroda. Smatraju da se liberalni elementi demokracije – politička, rodna, seksualna, svjetonazorska prava – trebaju potisnuti, za što je nužno ovladati medijima, što je Fidesz i napravio spornim zakonima o medijima, zbog kojih je došlo do masovnih otpuštanja u javnim medijima. Kako sudovi štite ljudska i manjinska prava, Fidesz je donio zakone koji mu omogućavaju da svoje ljude postavi u sudstvo. Tim je putem krenuo i Kaczynski, iako će se nakon pomirenja s EU nastojati oko imenovanja ustavnih sudaca postići kompromis. Ako govorimo o sličnostima Poljske, Mađarske i Hrvatske, mi nećemo imati politiku ekonomske suverenosti, ali naša bi vlada mogla biti slična poljskoj i mađarskoj po politici reduciranja liberalnih tekovina demokracije – govori Cipek.
Kad ministar branitelja najavi registar izdajnika, taj diskurs, dodaje, izaziva strah i njime se potiskuju individualne slobode. Tek će se vidjeti politika ministra kulture, zaduženog da čuva autonomiju kulturne sfere i individualne slobode. U nas je, kaže, glavni problem što se civilno društvo reduciralo na izrazito lijevo liberalne udruge, a civilno društvo su i kršćanske udruge i udruge ratnih veterana i udovica.
– Kad ljudima kažete civilno društvo, ne pada im na pamet da su to i udruge koje se brinu za bolesnu djecu, socijalno ugrožene i da je to i Crveni križ. Do kraja smo upali u priču da je sve individualno i alternativno samo po sebi dobro, a sve konzervativno loše. Prema politici liberalnih prava i do kraja prepuštanju države svijetu slobodnog kapitala rezervirane su i Češka i Slovačka, čiji su premijeri socijaldemokrati. Rezerva prema liberalnim elementima demokracije, pa i prema izbjeglicama, proizlazi iz iskustva totalitarizma u kojem su se ljudi bojali za suverenost država jer nekad je postojao strah od dominacije Moskve, a sad od Bruxellesa. I tu lako dobijete protivljenje ljudi. Sustav koji je bio proklamiran kao divan nije doveo do pravednosti. Kad bismo slušali grupu ekonomista, sve je u rastu BDP-a, izvoza i padanju nezaposlenosti, a Poljska ima u tome idealne rezultate, ali ljudi su bili izrazito nezadovoljni jer je 27% radnika radilo na određeno, 20% ih je na minimalcu, a 17 % nezaposlenih nema nikakvu naknadu – kaže Cipek. Proces neliberalne demokracije, ističe, sada ide od baltičkih zemalja do Jadrana. I posjet naše predsjednice Poljskoj, dodaje, pokazuje tendencije da se dio civilnog društva ogradi, da ne bude dominantan.
Što sada očekuje Hrvatsku?
– Proračun je politički program svake vlade, a mi smo zasad čuli izlaganje premijera s puno općih mjesta iz kojih se ne može nazrijeti politika vlade. Premijer je naglasio da neće biti privatizacije nacionalnih dobara i strateških poduzeća. No ne znamo jesu li strateška poduzeća HEP, Hrvatske željeznice i autoceste? Premijer je najavio da mu je cilj podići standard građana, ali to je popis dobrih želja jer, ako imate proračun manji od prošlog, nekome morate uzeti– kaže Cipek.
O Crnoji i ostavci
Što kaže na najavljenu reformu zdravstvenog sustava?
– S takvim reformama u pravilu strada sirotinja, siromašni, ljudi koji žive od rada, oni koji ne mogu sakriti prihod i raditi na crno. Privatno zdravstveno osiguranje dobro je dok čovjek nije bolestan. Znanac iz SAD-a, sveučilišni profesor, plaćao je najveću stopu zdravstvenog osiguranja, a kad je obolio od raka, operacija ga je koštala 130.000 USD – govori Cipek. Misli da kod nas nije sve katastrofa iako su ljudi skloni apokaliptičkim vizijama pa nam treba mesija i čarobno rješenje.
Sad je čovjek s čarobnim štapićem naš premijer. Za vječne rasprave o ustašama i partizanima kaže: – Kad bi bilo toliko fašista i komunista, svi bi odavno nestali jer bi se poubijali. Kad nemate ideja kako promijeniti stanje u društvu nabolje, ideološkim politikama mobilizirate pristaše, a stvarni problemi izmiču. Slučaj Crnoja komentirao je tek rečenicom da premijer mora čovjeku zahvaliti na suradnji ako želi čuvati svoj i integritet vlade.
"Liberalni elementi demokracije" su svijet pokušali okrenuti naglavačke i osporiti sve ono što smo učili i primali u nasljedstvo tisućama godina. Svijet ipak prepoznaje što je kukolj a što je žito i, naravno, kukolj baca a žito sprema u žitnice.