Futuristi već desetljećima pričaju o tome kako će se novine ubuduće tiskati na elektroničkom mediju koji će zamijeniti papir. Ako smo im povjerovali, očekivali smo da će eventualno naši unuci možda čitati Večernji list u elektroničkom obliku. No kako sada stvari stoje, čini se da to čeka i nas. Tehnologija elektroničkog papira već je toliko sazrila da će u travnju 2006. izaći prve dnevne elektroničke novine, belgijski De Tijd.
Pretplatnici će moći birati između papirnatog izdanja i uređaja velik poput A4 papira na kojeg će svakog dana moći "downloadati" novo izdanje novina, preko kućne ili uredske internet veze, ili preko Wi-Fi "hot spota". Termin "dnevne novine" zapravo treba shvatiti uvjetno kad je riječ o elektroničkim izdanjima. Naime, one se neprestance mogu puniti novim sadržajima; primjerice, vremenska se prognoza može ažurirati iz sata u sat. Na užas novinara i urednika, rokovi bi tada potpuno nestali; radilo bi se non-stop, no svaka bi se pogreška mogla smjesta ispraviti. Time bi novine ponovno dobile status najažurnijeg medija koji su izgubile pojavom radija, televizije i interneta, a istodobno bi zadržale status najpraktičnijeg medija, kojeg možete ponijeti svugdje sa sobom pa i ondje "gdje i car ide pješke".
Elektroničke izdanje De Tijda još uvijek neće biti elektroničke novine u pravom smislu te riječi: to je zapravo uređaj nalik na tablet, nešto poput prijenosnog računala koji može prikazati samo jednu vrstu dokumenta. Mogu prikazati samo crno-bijelu sliku, a baterije će izdržati dva tjedna bez punjenja. No ipak posjeduju neke osobine e-novina sutrašnjice: primjerice, jeftinije su od tiskanog izdanja. Početna investicija u uređaj još je uvijek manja od godišnje pretplate, a dostava novih ("dnevnih") izdanja preko interneta jeftinija je za čitatelja, ali i za izdavača koji ne mora plaćati troškove tiska. Tako će novine budućnosti biti jeftinije od današnjih. Tehnologija elektroničkog papira već je toliko usavršena da su slova čitljivija od onih na papiru.
No, ako vam to nije dovoljno, u svakom trenutku možete povećati veličinu slova pa i samo oblikovati stranicu. Postoje i prototipovi elektroničkih magazina u boji, a nema sumnje da će za nekoliko godina tehnologija toliko napredovati da će slike pokretne ili nepokretne biti realističnije od onih koje možemo dobiti na papiru ili ekranu bilo koje vrste. Da ne spominjemo mogućnost uvećavanja fotografija tako će i najmanji detalj biti jasno vidljiv... Z razliku od De Tijda, prave e-novine neće trebati baterije jer e-papir troši struju samo prilikom obnavljanja sadržaja.
Elektronički papir je tanji od pravog papira, ali i savitljiviji. Novine budućnosti tako ćete moći smotati u tuljac veličine olovke, kojeg možete staviti u džep i razmotati kad ga želite čitati. Dakako, tu su i interaktivne mogućnosti: elektroničkom tintom moći ćete pisati po e-papiru; primjerice, moći ćete odmah reagirati na članak, a ako naiđete na oglas koji vas zanima, bit će dovoljno da se potpišete na njega da bi naručili proizvod koji se oglašava.
Elektroničke knjige
Za razliku od novina, već danas možete kupiti elektroničke knjige. One bi zasigurno bile još popularnije da svaki proizvođač ne pokušava nametnuti vlastiti standard; no, i ovako njihova naklada polako, ali sigurno raste. Najbrže raste ondje gdje i inače najprije usvajaju nove tehnologije: u Japanu. Samo ondje se može kupiti Sonyjev Librie, elektronički čitač knjiga koji prikazuje tekst čitljiviji nego na papiru. Najtraženiji su rječnici i ostala referentna izdanja u kojima je lakše pronaći traženi pojam nego na papiru.
