Depresija je na kraju pobijedila, nadjačala ga je. Uperio je sačmaricu prema svojoj glavi. I opalio. Bio je to kraj za jednu od najosebujnijih i najunikatnijih osoba u glazbi 90-ih godina prošlog stoljeća, frontmena grunge ili alt-rock sastava Nirvana, Kurta Cobaina. “Smells like teen spirit”, “In bloom”, “Lithium” i drugi hitovi grupe koja je započela cijeli jedan pokret u američkom gradu Seattleu nudili su toliko drugačiji zvuk i izričaj da im svijet ni u kojem slučaju nije mogao odoljeti. Bijes, razočaranost, stvarnost pretočeni u glasan zvuk kombiniran s prodornim Cobainovim glasom pokorili su bez napora tadašnji mainstream. Punk je za njih bio dječja igra.
Dave Grohl, multitalentirani bubnjar grupe već je imao neke svoje projekte pa je nakon Cobainove smrti nastavio s glazbenom karijerom i danas je sa svojim Foo Fightersima svjetska senzacija, kao što se hrvatska publika mogla uvjeriti na nevjerojatnom koncertu u pulskoj Areni.
Traži reformu izbornog sustava
Nakon Nirvane glazbom se jedno vrijeme nastavio baviti i basist grupe Krist, Chris, Kris, Krste ili Krsto Novoselic odnosno Novoselić, kako se već u medijima navodi ime trećeg člana Nirvane koji je, inače, rodom iz Zadra. Nedavno je odlični basist, čija je dionica u “Come as you are” primjer za udžbenike, proslavio 55. rođendan. I dalje je prisutan u javnosti, no ne samo zbog glazbe zahvaljujući kojoj je zbog zasluga s Nirvanom uvršten u Kuću slavnih, gostovao na jednom albumu Foo Fightersa prije desetak godina, a i dalje svira bas gitaru i harmoniku u bendu Giants in the trees koji je osnovao kao osobni projekt lokalnog karaktera. Ono što danas radi Novoselić ne bismo očekivali od člana grupe koja je žarila i parila svojom interpretacijom unikatnog žanra prije 30 godina. Krist Novoselić danas se bavi i politikom kao i drugim oblicima javnog društvenog rada.
Baš je nedavno dodijelio književnu nagradu Zócalo Public Square u ime udruge koju je ustanovilo sveučilište Arizona State, čiji je predsjednik postao upravo početkom ovog mjeseca. Ovaj put laureat je William Sturkey, povjesničar sa sveučilišta Sjeverna Karolina koji istražuje povijest kršenja ljudskih prava u gradu Hattiesburgu u južnoj američkoj državi Mississippi. William Sturkey nagradu dobiva za knjigu pod naslovom “Hattiesburg: Američki crno-bijeli grad” u kojoj se opisuje rasna povijest toga grada od njegova osnutka pa do doba borbe za ljudska prava s dodatnim poglavljima o njegovim bijelim i tamnoputim stanovnicima. I to bi se sasvim uklapalo u njegova politička uvjerenja koja su, kako se čini, vrlo progresivna.
Novoselic je uključen u odbor JAMPAC, Joint Artists and Musicians Political Action Committee. Takvi odbori za političko djelovanje zapravo su labavo organizirane političke parastrukture namijenjene lobiranju za ili protiv nekog kandidata ili ideje koja se negdje u Americi promovira. Pisao je i kolumnu o glazbi i politici za internetsku stranicu Seattle Weekly, a bio je uključen i u vodstvo organizacije FairVote koja se zalaže za reformu američkog izbornog sustava, odnosno uvođenje preferencijalnog glasanja i proporcionalne zastupljenosti u tijelima vlasti. U 14 godina otkako je član te organizacije bio je na njezinu čelu čak 11 godina.
Bavio se irskim sukobom
Politika slavnog basista hrvatskog podrijetla zanima još od školskih dana kada se bavio i sukobom protestanata i katolika u Sjevernoj Irskoj. Dijelio je politički angažman i uvjerenja s Grohlom i Cobainom pa je tako bend održavao dobrotvorne koncerte posvećene sprečavanju zakonskog uvođenja etikete ‘erotski’ u državi Washington koju bi sudovi mogli dodjeljivati albumima po svojoj procjeni te tako zabraniti njihovu prodaju mlađima od 18 godina. JAMPAC je i nastao 1995. godine kada se sporni zakon konačno uspijeva progurati. Knjiga “Of Grunge and Government: Let’s Fix This Broken Democracy” ili ??O grungeu i vlasti: popravimo ovu neispravnu demokraciju”, zapravo donosi njegovu biografiju iz vremena stvaranja i sviranja u Nirvani, ali i njegov politički manifest koji se svodi na nastojanje dekonstrukcije današnjeg političkog establishmenta. Nije stoga ništa čudno da je na predsjedničkim izborima 2008. godine podupirao Baracka Obamu.
No nakon toga je raskinuo s američkim demokratima jer je uvidio da je riječ o strukturi koja se ne želi iz temelja reformirati. Simpatični su mu libertarijanci poput Lawrencea Lessiga koji je prije 20 godina osnovao Creative Commons, platformu koja se bavi prikupljanjem intelektualnog vlasništva koje je dostupno za nadogradnju svima zainteresiranima. Kada, recimo, na Wikipediji ispod neke fotografije ili slike vidite tu oznaku, znate odakle dolazi.
Upravo ovog tjedna napravio je i novi obrat kad je podržao Trumpov govor o recentnim nemirima. Ne slanje vojske, kako su neki interpretirali, nego govor. Na svom je twitteru napisao kako je Trump “rasturio sa svojim govorom”, opisujući svoj doživljaj događaja u Americi čije slike mediji vrte danonoćno. “Slažem se, predsjednik ne bi trebao slati vojsku, zakonski možda to niti ne može, ali bio je jak i izravan u tom govoru. Gledam te prizore i razmišljam kako je polarizirana naša zemlja”, piše i zaključuje kako bi ljevičari, koji navodno uzrokuju ove nemire bili sretni da se pojavi vojska da ih uzrokuju desničari. No, onda je počeo dobivati poruke tipa “Smells like shut the fuck up Krist Novoselic”, pa je svoj twitter – ugasio. Naš basist smatra društvene mreže područjem s mogućnošću velikog utjecaja na politiku, u što smo se i mi ostali uvjerili, a antipatično mu je sve što je uključivo lijevo ili isključivo desno.
Povjesničar John Hughes napravio je s Novoselićem jedan vrlo interesantan intervju u kojem točno opisuje svoje podrijetlo te iznosi kako se točno zove te po kome je dobio ime. Dakle, rođen je u Comptonu u Kaliforniji, još jednom po glazbi znamenitom mjestu, tamo je nastao hip-hop sa svojim velikim zvijezdama poput Dr. Drea ili Ice Cubea.
– Moj otac zvao se Krist kao i moj prastric. I to je zapravo staro hrvatsko ime Krste. Ili može biti i Krsto što zapravo znači kršten ili blagoslovljen, rekao je Krist Anthony Novoselić povjesničaru Johnu Hughesu koji je za državu Washington bio zadužen za zapise oralne povijesti tog američkog entiteta. Hughes se bio susreo i s basistovim ocem kojega je tada netko nazvao – Kristo.
– Da, to je moguće. Jer, u hrvatskom i slavenskim jezicima ponekad u riječima izostane samoglasnik. Kao kod riječi ‘krv’, izgovaraju kao engleski ‘curve’. Tako bi na mojem rodnom listu stajalo Krste, što bi značilo proklet, engleski ‘cursed’, pokazao je i ovdje svoju kreativnost Krist Novoselić. U tom intervjuu pokazao je zavidno znanje o povijesti.
- Vučemo podrijetlo iz slavenskih plemena koja su došla s područja karpatskih Alpi i naselila se po području Srednje i Istočne Europe. Plemena Hrvata naselila su sjeverne obale Jadranskog mora te tamo potisnula Ilire sve do Albanije, nadahnuto iznosi a onda otkriva i odakle mu to znanje.
Teza o Titu i Staljinu
– Učio sam o tome u gimnaziji, u Zadru u Hrvatskoj 1980. godine. Tamo sam naučio toliko povijesti, rekao je misleći na zadarsku gimnaziju Vladimira Nazora i dodao da je njegov otac istraživao obiteljsko stablo i otkrio da je 1770. godine u crkvenim analima upisan Blasul Novoselic.
– Otac mi je s Iža, otoka ispred drevnog grada Zadra na jadranskoj obali u Hrvatskoj. Majka je iz Privlake koja je blizu Zadra, djevojački se prezivala Mustać, objasnio je. Otac mu je zapravo emigrirao iz Jugoslavije 50-ih godina prošlog stoljeća, prošao kroz jedan od izbjegličkih logora u Italiji, pa preko Kölna u Njemačkoj gdje je bio osam godina stigao do Amerike. Interesantna je i njegova interpretacija razlaza Tita i Staljina, razloga zašto je otac otišao.
– Kada se 1949. godine Tito razišao sa Staljinom, svaki je od njih imao svoje viđenje socijalizma. Ali to nije bila i vizija koju je dijelio moj otac, pa je otišao na Zapad. Nevjerojatno je kako je Titu to pošlo za rukom, ali mislim da je to zbog pakla koji su partizani priuštili Nijemcima, Staljin je znao da ne može ondje doći tek tako, rekao je i dodao kako su tamo naoružani do zuba i organizirani. No mnogi su vjerojatno zaboravili kako je Krist Novoselić bio i ratnim dopisnik u Hrvatskoj 1993. godine. U intervjuu s povjesničarem Hughesom prisjetio se tih dana. Hughesa je zanimao taj animozitet između Srba i Hrvata dok se Novoselic trudio izbjeći tu temu iako je zbog rata sukob eskalirao čak i u Americi.
– Bio sam tamo 1993. godine, bilo je užasno to što se događalo. Radovan Karadžić bio je obrazovan, sofisticiran čovjek, a pogledajte u čemu je sudjelovao. U užasnim ratnim zločinima. I onda se ponovo vraćamo na demokraciju. Ne možemo imati vakuum jer se tada ugrožavaju građanske slobode i ljudska prava. Kako biste se osjećali da vam se pojavi kamion s 20 naoružanih tipova? Nadrapali ste. Morali biste moliti za život ili poginuti boreći se, govorio je u tom intervjuu iz 2008. Nirvanin basist.
Nakon tog iskustva u Hrvatskoj odlučio je promijeniti ime iz Chris u izvorno – Krist. Barem tako kaže njegov otac koji se vratio u Hrvatsku i s drugom se suprugom naselio u Velom Ižu. I on se sjeća kako je sina poslao na školovanje u domovinu kako bi naučio hrvatski.
“Mi smo Bijelo dugme”
– Zvali su ga odmah u juniore KK Zadra kada su vidjeli koliko je visok, ali njega nažalost sport nije zanimao. Jezik nije naučio, i vratio se u Ameriku. Tada je kupio akustičnu gitaru na “garažnoj rasprodaji” u ulici, rekao je tada novinarima Zadarskog lista pokazujući im Kristovu prvu gitaru.
Nirvana ipak nije nikada nastupila u Zadru, ni u Zagrebu, kao ni bilo gdje u Hrvatskoj. No jest u Ljubljani. Najprije se to 1991. godine zamalo i dogodilo, no Russel Warby, njihov tadašnji menadžer, odlučio je da zbog ratne opasnosti ne može održati koncert u slovenskoj metropoli. Fanove ipak nisu željeli razočarati, pa je koncert ipak organizirao u mjestu Muggia pored Trsta. Tako će zadovoljiti publiku koja je jedva čekala dolazak benda pred kojim je tek bila svjetska slava. Nastup u samom Trstu odbili su jer im se nudila kazališna dvorana Teatro Miela, a tamo su sjedala – fiksna. I onda se konačno pojavljuju, a Krist Novoselić koncert otvara riječima – Dobra večer, mi smo Bijelo Dugme – i kreće “Smells like teen spirit”.
Konačno će 1994. godine Nirvana zasvirati u Ljubljani 27. veljače, bit će to pretposljednji njihov koncert. Posljednji je bio u Münchenu 1. ožujka. Cobainovo tijelo pronađeno je 5. travnja.
80e u Zadru na gimnaziji, a jezik ni naucija, tac emigrant Pa se vratija na Iz?