Spy/Master, HBO Max
Interesantno je zanimanje velikih američkih streamerskih produkcija za Rumunjsku. Prije 5-6 godina gledali smo sjajnog “Druga detektiva” kojega je napravio Amazon, a gdje su glumili Channing Tatum i Joseph Gordon-Levitt. A sada je pred nama HBO-ov “Spy/ Master”, također tek labavo bazirana na stvarnim osobama iz doba Nicolaea Ceausescua, ali u kojoj nema humora kao što nema niti nekih poznatih glumaca. Ali ima doista odlično rekreiranog duha vremena, koliko se to može zaključiti na temelju današnjih saznanja o nakon Albanije najzatvorenijoj komunističkoj diktaturi u Europi. Iako izmišljena, priča je doista prilično uvjerljiva kao što je i jako uvjerljivo ispričana. Victor Godeanu desna je ruka diktatora Ceausescua koji za njega obavlja najprljavije zadatke u cilju održavanja režima u kojem praktično samo on ima privilegiju življenja normalnog života. Samo, Godeanu je dvostruki agent, radi za KGB, i svjestan je da to ne može trajati predugo, zapravo događaji ga tjeraju da počne razmišljati i o trećoj opciji, bijegu na Zapad, u Sjedinjene Države. Lik Godeanua zasnovan je na osobi Iona Mihaija Pacepe koji je 1978. godine postao najviše rangirani prebjeg iza Željezne zavjese na Zapad kada mu je odobren azil u Sjedinjenim Državama. Priču je osmislila Adina Sădeanu s kojom je i pobijedila na HBOovu natječaju za originalni lokalni scenarij. Podsjetimo, prije par godina HBO je prikazao i mađarsku seriju “Doušnik”, također na temu vremena komunizma, ta je serija bila sjajno prihvaćena, i dalje je možete pogledati na nekim domaćim streamerima. Ne sumnjamo da će drugačije biti i sa “Spy/Master”. I ovdje je sve lokalizirano koliko je moglo biti, jezici dijaloga originalni su, dakle većinom rumunjski. A postoji i jedna intrigantna situacija, uvodna scena u kojoj Godeanu ulazi u američku ambasadu u Bonnu autentična je, upravo je tako prebjegao i Pacepa. Ono što je prilično intrigantno za nas ovdje jest i prikaz samog diktatora Nicolaea Ceausescua kao osobe opsjednute moći,Skriveni dragulj iz Rumunjske a u vječnom strahu kako će ga s vlasti zbaciti KGB, što onda postaje platformom za dramaturgiju osobitog odnosa koji razvija s glavnim likom serije. I dok su te Ceausescuove osobine u nas možda i poznate, autorica serije tvrdi kako sigurno nisu toliko na Zapadu, pa je serija također i u misiji boljeg upoznavanja rumunjske recentne povijesti u kojoj se, dakako, nalazi i dosta razloga za neke današnje situacije. Već nakon pretpremijernog gledanja omogućenog novinarima i kritičarima, serija je dobila visoke ocjene, smatramo da će publika isto imati slično visoko mišljenje. Još jedan ovogodišnji skriveni dragulj.
Sergio Leone: The Italian Who Invented America, SkyShowtime
U kojem biste to dokumentarcu mogli okupiti Quentina Tarantina, Stevena Spielberga, Martina Scorsesea, Clinta Eastwooda i Roberta De Nira? Jedino u onome o Sergiu Leoneu. Zaista dobar dokumentarac o kultnom talijanskom redatelju u kojem osim nabrojanih o njemu govori i još poznatih lica velikog ekrana, otkriva koliki je utjecaj on imao na američke redatelje i glumce srednje i novije generacije. Često se radilo i o doista iskrenim priznanjima, kao u slučaju Quentina Tarantina, anegdotskih priča kao kod Elija Wallacha i Clinta Eastwooda, kojima je odnos i suradnja s Leoneom donijelo i ključne zaokrete u karijeri. Dragocjeni su i arhivski izvaci iz redateljevih intervjua s talijanskim novinarima, često amblematične najave filmova koje bi izgovarao pred kamerom on sam. Ali očito, utjecaj je Leoneov na najutjecajnije američke filmaše 20. stoljeća izgleda i više nego ključan, gotovo neograničen je, ovako prikazan i s vrlo jasnim referencama u njihovim filmovima. Tko doista želi razumjeti američki film zadnje trećine prošlog stoljeća ovo mora pogledati.
Anna Nicole Smith: You Don’t Know Me, Netflix
Priznata američka redateljica dokumentaraca Ursula Macfarlane napravila je film o ultimativnoj Playboyjevoj zečici, jedinoj koja se slavom u svoje najbolje dane mogla mjeriti s Pamelom Anderson. Anna Nicole Smith bila je 90-ih godina prošlog stoljeća sinonim za zečicu najpopularnijeg muškog magazina 20. stoljeća. Visoka plavuša bujnih oblina bila je i zaštitno lice Guessa sve do svoje smrti već u 39. godini koja je nastupila kao posljedica pretjeranog unosa lijekova za smirenje, sumnje u nekakvu namjeru nije bilo. I sada je Macfarlane napravila dokumentarac od javnosti do sada nepoznatih snimki Playboyjeve ikone Vickie Lynn Hogan, odnosno Anne Nicole, djevojke koja je u nizu stvari bila personifikacijom klasičnog američkog sna brojnih djevojaka. Buran život, upravo kao onaj Pamele Anderson, završio je prerano, a na način sličan prvoj ikoničnoj plavuši globalne slave, Marilyn Monroe. Gledati, barem zbog sjećanja na dane u kojima internet nije onemogućavao stvaranje unikatnih ljepotica, upravo poput Anne Nicole Smith.
A Small Light, Disney+
Dosta smo u povijesti ovoga tjedna, ali vrijedi, pogotovo zbog priče o Miep Gies. Gospođa Gies osobito je zaslužna osoba za svjetsku povijest jer je kroz dvije godine riskirajući, dakako, i vlastiti život skrivala obitelj Anne Frank. Kasniji će događaji pokazati koliko je to bilo važno, a velika je sreća bila i u tome što je gospođa Gies živjela do svoje stote godine pa je sve do kasnog početka ovog stoljeća mogla svjedočiti o tragičnoj priči Anne Frank. O tome je National Geographic napravio seriju prema kojoj se vidi kako takva priča, kakva je bila ona Anne Frank, uvijek može biti nanovo ispričana, ovaj put iz kuta gospođe Gies. U nas, barem nam se tako čini, Miep Gies je praktično nepoznata, bez obzira na svoju važnost u jednoj od najvećih priča Holokausta, sada je prilika da se to barem do neke mjere ispravi. Jasno, kada nešto radi National Geographic, to znači i vrhunsku produkciju, a dobro odabrana priča drži visoke ocjene kako i treba biti kada se radi o ovakvoj priči a čemu nije naškodio niti izostanak nekih većih glumačkih imena.
