Na sutrašnji dan (ponedjeljak) prije 134 godine počele su prve moderne olimpijske igre u Ateni. Bila je srijeda i to prilično oblačna. Uz zvukove himne te puštanje tisuća golubova mira otvorene su Igre. Te 1896. godine okupili su se u Grčkoj sportaši iz samo 14 zemalja. Organizatori su uputili pozive u 34 zemlje. Među onima koji su došli bili su Englezi, ali oni nisu poslali svoje najbolje sportaše, dok su američki sportaši došli o vlastitom trošku.
Kada je Grčka dobila domaćinstvo, prvi problem bio je kako financirati mramorni stadion s 35.000 sjedećih mjesta. I kada su svi mislili da se stadion na kraju neće uspjeti završiti, uskočio je kao pomoć bogati grčki trgovac George Averoff. Pokrio je sve troškove i na kraju je stadion mogao primiti 60.000 gledatelja. Zanimljivo je da dotični grčki trgovac nije prisustvovao ni svečanom otvorenju niti je pogledao ijednu sportsku priredbu za vrijeme trajanja Igara. Kako je poslije svjedočio, nije želio doći jer se bojao da će od sreće dobiti srčani udar.
Prva sportska disciplina koja se održala u povijesti Olimpijskih igara bila je utrka na 100 metara, a pobijedio je Amerikanac Bark s vremenom 12 sekundi. Tada su europski sprinteri prvi put vidjeli niski start. Pobjednici su bili nagrađivani medaljom izrađenom od srebra i maslinovim vjenčićem. Zanimljivo je da je Nijemac Carl Schumann izborio pet finala u tri različita sporta – gimnastici, hrvanju i atletici. Bio je nizak rastom (1,58 metara), a pamtit će se finale u hrvanju koje je trajalo 40 minuta i moralo se odgoditi za drugi dan jer je pao mrak.
S prostora bivše Jugoslavije nastupio je Momčilo Tapavica, ali pod zastavom Austro-Ugarske. Ovaj sportaš, podrijetlom iz Vojvodine, nastupio je u disciplini dizanje tereta.
Najveći događaj na prvim Igrama bio je maraton. Grci su očekivali zlatnu medalju u “svojoj” disciplini. George Averoff dodatno je motivirao grčke maratonce. Onome tko osvoji zlatnu medalju obećao je svoju kćer za suprugu i k tome još i miraz od milijun drahmi. Nakon njegove ponude javilo se još dosta bogatih Grka koji su također obećali novčane nagrade. Na startu je bilo 25 trkača, od kojih 21 Grk. A prvi je u cilj, od maratonskog polja do Atene, utrčao Louis Spiridon koji se na okrepnim stanicama osvježavao pijući vino. Po nekima je Spiridon bio konjički oficir, po nekima pastir, a po nekima seoski poštar. Sad je to manje važno jer je preko noći postao bogataš. No Averoff mu na kraju ipak nije dao ruku svoje kćeri...
Zanimljiva su bila natjecanja u plivanju koja su se održavala na otvorenome moru. A more je u to vrijeme imalo temperaturu od samo 13 stupnjeva Celzijevih. No nije to bio jedini problem. Teškoće su pričinjavali valovi koji su bili visoki čak do četiri metra.
Poslije završetka Igara kralj Đorđe priredio je ručak za sve pobjednike. No gozba nije svim sportašima prijala jer su se sva jela spravljala na ovčjoj masti. Kralj je razgovarao s brojnim sportašima pa je tako Mađara Hajoša upitao gdje je naučio tako dobro plivati. Ovaj je, sav zbunjen pitanjem, odgovorio – u vodi.
Toliko o amaterizmu!