DONOSI MAX

Tajna pariške zemlje na kojoj je Nadal apsolutno nedodirljiv

Rafael Nadal
Foto: Reuters
1/9
04.06.2016.
u 10:10

Svakog dana od 6.30 čiste i metu terene da na svakom dijelu budu jednako ravni, ali i da se nadomjesti ako gdje nedostaje sloj lomljene cigle. Čišćenje i konstantno održavanje terena odvija se za trajanja svakog meča i nakon njega, piše Max

Novak Đoković, Pete Sampras, Jimmy Connors, John McEnroe, Venus Williams i Boris Becker nemaju zajedničko samo višestruke Grand Slam titule već i to što nikad nisu osvojili Roland Garros.

Taj famozni zemljani teren svima njima bio je nedostižan tijekom bogatih karijera i od navedenih još samo aktualni broj jedan Đoković može prekinuti svojevrsno prokletstvo, donosi sportski tjednik Max!

Ili to zapravo nema veze s prokletstvom, već specifičnom podlogom, koja možda jest najblaža za tijelo i na njoj je najmanje ozljeda, no isto tako ne dozvoljava sve što i ostale podloge u svijetu tenisa.

Zemlja je sporija, iziskuje više napora, traži tehnički dorađenije udarce i zapravo je svaki meč poput partije šaha jer treba razmišljati nekoliko poteza unaprijed kako bi se napravila razlika. Zato je toliko malo tenisača i tenisačica dominiralo u Parizu iz godine u godinu.

Odbacivanje trave

Rafael Nadal apsolutno je nedodirljiv. Osvajao je titulu devet puta, u prvoj seriji četiri puta zaredom, u drugoj pet puta zaredom, a te 2009. kad se zbog ozljede niz prekinuo, trofej La Coupe des Mousquetaires podigao je Roger Federer.

Osim Rafe, šest naslova imao je Björn Borg i po triput su do vrha stizali Mats Wilander, Ivan Lendl i Gustavo Kuerten. Jako malo imena s tri ili više titula.

Kod žena nije ništa drukčije, sedam puta osvojila je titulu Chris Evert, šest puta Steffi Graf i četiri puta Justine Henin. Serena Williams uspjela je do naslova triput, baš kao Margaret Court, Arantxa Sanchez Vicario i Mónica Seleš.

A za sve se može zahvaliti braći Renshaw, koja su 1880. godine svijetu predstavila zemljanu podlogu, u amaterskom svijetu poznatijom kao ilovača.

No dogodilo se to više slučajno jer njome su u Cannesu prekrivali travu kako se ne bi oštetila, a rekreativci su tad shvatili sve prednosti takve zemljane podloge pa se “udomaćila”. Naravno, vlasnicima terena je bila jednostavna za nabavu i jeftinija za održavanje pa im nije bilo teško donijeti odluku o tome što će zamijeniti travu.

No, na Touru se kao podloga pojavila 48 godina poslije. Prije tog podloga je bila travnata kao u Wimbledonu, a s 1928. se za potrebe Davis Cupa izgradio novi teniski stadion na lokaciji zvanoj Porte d’Auteuil.

Taj stadion imao je dva terena, Roland Garros nazvan po francuskom pilotu iz Prvog svjetskog rata i središnji teren, poslije nazvan Philippe Chatrier (kapacitet: 14.840) po slavnom francuskom tenisaču. Oba su imala zemljanu podlogu i povijest je počela.

Trenutačno postoji 20 terena, a tri su stadionskog tipa, no bez krova – glavni Philippe Chatrier i Suzanne Lenglen (kapacitet: 10,068) te teren broj 1 (kapacitet: 3800) nadimka Bullring.

Na svima njima pažljivo se vodi briga da sve bude u redu, bez iznimke. Švicarski precizno se na zemlju nanosi pet različitih slojeva dubokih 80 centimetara – kamen kao temelj, šljunak, klinker od vulkanskih ostataka, vapnenac i na kraju sloj od dva milimetra lomljene cigle, koja daje prepoznatljivi izgled zemljanom terenu.

Ne čudi što kroz povijest dominiraju na tom terenu igrači iz zemalja u kojima je ilovača prirodno bogatstvo. To su prvenstveno Brazil i Španjolska, no općenito su Latinska Amerika i Mediteran kroz povijest dali mnoštvo pobjednika French Opena.

Da bi svima od njih bilo što ugodnije, brine se cijeli tim od stotinu ljudi zaduženih za terene, od čega n jednom terenu radi njih osmero.

Intenzivno polijevanje vodom

Svakog dana od 6.30 čiste i metu terene da na svakom dijelu budu jednako ravni, ali i da se nadomjesti ako gdje nedostaje sloj lomljene cigle. Čišćenje i konstantno održavanje terena odvija se za trajanja svakog meča i nakon njega. S iznimkom da se neposredno nakon meča i kad zađe sunce, tereni intenzivno polijevaju vodom.

S obzirom na trošenje terena svakog dana u tih 14 dana trajanja turnira, potroši se dnevno do dvije tone lomljene cigle po terenu, a da se ništa ne bi prepustilo slučaju, u rezervi je svakog trenutka dodatnih 5,5 tona.

Samim time uklanja se rizik u slučaju vremenskih neprilika, koje su već u startu ove godine usporile sam tijek turnira.

Malo tko razmišlja o cijeloj ovoj pozadini priče o podlozi, ali bez nje ne bismo uživali u vrhunskom tenisu i turniru koji iz godine u godinu donosi pregršt uzbuđenja i iznenađujućih rezultata.

Osim u toj famoznoj eri Rafe Nadala, kad se prvak znao prije no što je turnir i počeo.

>>Đoković će za prvi naslov u Roland Garrosu morati svladati Murraya

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije