Prema godišnjem izvješću agencije TMS, koja radi istraživanja za Fifu, hrvatski nogometaši spadaju među najtraženije na svijetu, preciznije – Hrvati su s čak 389 transfera u prošloj godini zauzeli deseto mjesto svjetskoga poretka (20,4 posto više transferiranih nogometaša nego u 2017.), a za njih je ukupno plaćeno 152,7 milijuna dolara, što je porast od 91,8 posto u odnosu na 2017. godinu.
>>> Pogledajte kamo su sve hrvatski nogometaši selili ove zime
– Visoki rejting hrvatskih nogometaša za mene nije nikakvo iznenađenje, nego već konstanta – kaže nogometni menadžer iz Zagreba Danko Đikić i objašnjava:
– Hrvatski nogomet već godinama uživa golemi ugled u svijetu, za što nisu zaslužni samo nogometaši. Naime, u posljednje vrijeme pojavio se novi val mladih, ambicioznih, prodornih hrvatskih menadžera, s odličnim vezama širom Europe. Također, porastao je i rejting naših trenera u Europi i Aziji, čime je također olakšan priljev hrvatskih nogometaša, koji su pak posebna priča. Oni su odavno prepoznati kao karakterni, odgovorni profesionalci, oni nemaju sa sobom brojnu ‘pratnju’, oni se lako prilagođavaju u svim dijelovima svijeta i za sebe ne vežu skandale.
Interes za hrvatske nogometaše pojačan je otkako je Hrvatska postala članica Europske unije pa se unutar nje ne tretiraju kao stranci.
– Šlag na tortu sjajne godine hrvatskog nogometa bilo je Svjetsko prvenstvo u Rusiji. Osvajanje svjetskoga srebra i te kako je značajna komponenta u porastu rejtinga popularnosti svih protagonista hrvatskoga nogometa – dodaje Đikić.
Zanimljivo, efekti svjetske bronce nisu masovno obuhvatili Dalićeve protagoniste iz Rusije. Rekordan transfer među njima ostvario je Šibenčanin Duje Ćaleta-Car prešavši iz Red Bull Salzburga u Marseille za 19 milijuna eura, dok je talijanski Cagliari za Filipa Bradarića Rijeci u obvezi isplatiti pet milijuna eura.
Petorica na posudbe
U 2018. godini Domagoj Vida i Milan Badelj ostvarili su transfere u Beşiktaş, odnosno u Lazio kao slobodni igrači, dok su Vlašić, Vrsaljko, Kovačić i Pjaca išli na posudbe. Kao i Mitrović, koji nije bio na popisu za Rusiju.
Kad smo već kod milijunskih transfera hrvatskih nogometaša, zanimljivost je da si je u 2018. ponovno najveći dio kolača priskrbio Dinamo prodavši nogometaše s hrvatskom putovnicom (Sosa, Ćorić, Benković, Fiolić) za ukupno 29 milijuna eura, što je gotovo 22 posto udjela ukupnoga iznosa plaćenoga za sve naše nogometaše.
Zanimljivo, nijedan od prodanih Dinamovih nogometaša nije bio na Svjetskom prvenstvu, što je “dodana vrijednost” Mamićevim trgovačkim sposobnostima. Na listi deset najtraženijih nogometnih nacija već godinama prednjače Brazilci, ali oni, kao i Britanci, bilježe lagani pad broja transfera. Međutim, najinteresantnija pojava na transfernom nebu u prošloj godini svakako je strahovit rast prodaje srpskih nogometaša. Tako su Srbi s 447 transfera na osmom mjestu svjetskoga poretka, a ostvarili su zaradu gotovo dvostruko veću (99,6 posto) nego u 2017. godini.
Istraživanje otkriva i rekordne, bombastične iznose koje su klubovi izdvajali u prošloj godini. Tako je u 2018. u cijelom svijetu za nogometaše plaćeno 7,03 milijarde američkih dolara, što je povećanje od 10,3 posto u odnosu na 2017. godinu.
Povećanje prihoda Francuza
Čak 31 klub potrošio je na kupnju nogometaša više od 50 milijuna dolara, što čini više od polovice ukupnih transfernih iznosa u svijetu. Čak 78,2 posto odštetnih iznosa isplaćeno je europskim klubovima, pod okriljem Uefe.
Ukupno je prošle godine bilo 16.533 međunarodnih transfera, 5,6 posto više nego u 2017. godini. U njima je sudjelovalo 14.186 igrača iz 175 zemalja. Francuska je izvijestila o najvećem povećanju prihoda, od 408,5 milijuna eura, njemački profesionalni klubovi inkasirali su 105,2 milijuna eura više nego što su potrošili.
Nasuprot tome, engleski klubovi imali su najveći negativni saldo u prošloj godini, jer su za dovođenje igrača potrošili čak 902 milijuna eura više nego što je bila zarada od prodaje. Isti trend imaju i Španjolci (388,6 milijuna eura) i Talijani (283 milijuna eura).
Najviše transfera u 2018.:
Brazil 1753 (– 0,1 %)
Argentina 891 (+ 4,7)
Velika Britanija 693 (– 0,1 %)
Francuska 668 (+ 20,1 %)
Kolumbija 616 (+ 8,8 %)
Nigerija 506 (+ 15,8 %)
Španjolska 489 (+ 7,9 %)
Srbija 447 (+ 14,9)
Gana 415 (+ 7,5 %)
Hrvatska 389 (+20,4 %)
NAPOMENA: U prvoj koloni je broj transferiranih igrača, a u drugoj usporedba s 2017. godinom
Iznosi transfera u 2018.
Brazil 1154,8 (+ 9,5 %)
Francuska 732,9 (– 18,9 %)
Španjolska 596,6 (+ 68,2 %)
Portugal 581,8 (+ 25,1 %)
Argentina 373,7 (+22,8 %)
Nizozemska 245,7 (– 23,2 %)
Kolumbija 219,9 (– 29,1 %)
Italija 203,9 (+16,5 %)
Velika Britanija 191,9 (+61,8 %)
Njemačka 184,5 (+ 33,1)
Belgija 171,4 (+10,9 %)
Hrvatska 152,7 (+91,8)
NAPOMENA: U prvom stupcu su iznosi u milijunima dolara, a u drugom usporedba s 2017.
