Nakon govora koji je papa Franjo održao na 68. općoj skupštini talijanske biskupske konferencije Massimo Franco, komentator lista Corriere della Sera, piše da Franjin pontifikat označuju tri brojke: 20, 70, 10. Te tri brojke oslikavaju odnos koji talijanski, pa i europski biskupi te Rimska kurija imaju prema Franji. Njih 20 posto drži da Franju treba poduprijeti. Njih 70 posto, među kojima su i oni koji pripadaju nekoj vrsti šutljive i nezainteresirane većine, čini minimum potrebnoga u očekivanju drugog pape. A 10 posto je onih koje se može smatrati protivnicima Franjinih ideja i njegova djelovanja.
Oštar prema Zapadu
Talijanski listovi pišu kako biskupi u Italiji, pa i u Europi, ili ne razumiju ili ne žele razumjeti Franjine poruke, već imaju svoje prioritete. Prenosi se i mišljenje jednog talijanskog kardinala koji drži da papa Jorge Mario Bergoglio izražava model Crkve koja je neprijateljska prema Italiji, Europi i općenito Zapadu. Talijanski biskupi ne spominju skupštinu zajednice biskupskih konferencija Latinske Amerike održanu 2007. gdje je kardinal Bergoglio vodio glavnu riječ i na kojoj je zaključeno da treba novim jezikom i metodama ići među ljude, približiti se čovjeku. A papa Franjo upravo taj sastanak ističe kao prekretnicu jer se, kako voli kazati, radilo „odozdo prema gore, a ne obratno“, odnosno nije se raspravljalo na osnovi unaprijed pripremljenih zaključaka crkvenog vrha, već su se zaključci donijeli na osnovi rasprava. No protivnici pape Franje kažu da se model Buenos Airesa ne može primijeniti na cijelu Crkvu zato što se latinoameričko iskustvo ne može izjednačiti s iskustvom Crkve u cjelini. Biskupi misle da je Franjo preoštar prema njima. Iz brojki je vidljivo da čak 80 posto talijanskih biskupa (70% koji čekaju drugog papu i 10% papinih protivnika) nije sklono načinu na koji Franjo vodi Crkvu iako je očito da je ona aktivnija i da u njoj ima više reda i manje skandala.
Poruke biskupima
A evo što je Franjo kazao talijanskim biskupima napomenuvši da je u brojnim susretima s biskupskim konferencijama uvidio važnost „crkvene osjetljivosti“, koja uključuje „usvajanje Kristova stava“ poniznosti, suosjećanja, milosrđa, mudrosti, konkretnosti.
– Ona uključuje i neustrašivost u prokazivanju raširenog mentaliteta korupcije i borbu protiv njega, jer je besramno osiromašio obitelji, umirovljenike, poštene radnike, kršćanske zajednice – kazao je Franjo biskupima i naglasio da su mladi zbog sveprisutne kulture korupcije izgubili nadu u budućnost. Korupcija marginalizira najslabije i najpotrebitije, rekao je papa i zaključio:
– Naše zvanje kao kršćana i kao biskupa jest ići protiv struje: odnosno biti radosnim svjedocima uskrsloga Krista kako bismo radost i nadu prenosili drugima. Ružno je susresti posvećenu osobu koja je shrvana, nemotivirana ili istrošena: ona je poput suhog bunara, u kojem narod ne nalazi vode da bi utažio svoju žeđ.
>> Neki kardinali danas žale što su Bergoglia izabrali za papu
Tko je proveo anketu? Ipsos? Opet se nastavlja izvrtanje papinih riječi, izmišljanje nekakvih sukoba, prikazivanje Franja kao liberala i rušitelja Crkve, a sve ostale kao zlikovce jer nisu kao on. Živi užas. Trunke istine nema u ovom članku.