Tročlano Sudsko vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglasilo je krivim bivšeg predsjednika Republike Srpske i vrhovnog zapovjednika Vojske RS-a, Radovana Karadžića (70) za genocid u Srebrenici i još devet točaka optužnice koje se odnose na zločine protiv čovječnosti te kršenja zakona ili običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini izričući mu jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 40 godina.
Šansa za srpski narod
Jedina točka iz optužnice za koju Karadžić nije osuđen je ona koja se odnosila na genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u sedam drugih bh. općina. Sudsko vijeće, kojim je predsjedao južnokorejski sudac O-Gon Kwon, a u kojem su još bili Howard Morisson (Velika Britanija) i Melville Baird (Trinidad i Tobago), zaključilo je da je postojao udruženi zločinački pothvat u Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku, ali da nije bilo genocida nad Bošnjacima i Hrvatima. Za zločin u Srebrenici sud je utvrdio da je genocid i za to osudio Karadžića.
– Sistematska priroda ubojstava pokazuje da je postojao plan da se uništi svaki vojno sposobni muškarac iz skupine, što može dovesti do uništenja te skupine. Zaključuje se da su članovi srpskih snaga namjeravali uništiti Bošnjake u Srebrenici kao takve – kazao je sudac Kwon obrazlažući presudu. Karadžić je prilično mirno pratio izricanje presude kojom je, između ostalog, utvrđena njegova krivnja za opsadu Sarajeva, kao dijela udruženog zločinačkog pothvata. Za očekivati je da će i tužiteljstvo i obrana iskoristiti mogućnost priziva na presudu. S golemom pozornošću izricanje presude Radovanu Karadžiću praćeno je u Bosni i Hercegovini, a posebno među žrtvama koje su samo djelomično zadovoljne epilogom sudskog procesa. Za razliku od dana kada je Karadžić uhićen, danas nije bilo javne proslave osuđujuće presude. Vjerojatno zato što se presuda doživljava samo djelomičnim zadovoljenjem pravde. Skupine preživjelih Bošnjaka izricanje presude organizirano su pratile u Potočarima kod Srebrenice, Kozarcu kod Prijedora i drugim povratničkim zajednicama u Republici Srpskoj, gdje je bilo evidentno i pojačano policijsko osiguranje. U prvim reakcijama ističu razočaranje zbog visine kazne, odnosno činjenice da Karadžić nije osuđen na maksimalnu, doživotnu kaznu zatvora te da je odbačena optužba za genocid u sedam općina. Ovakvom presudom je, kažu, zadovoljen „minimum pravde“.
– Nadamo se da će Tužiteljstvo u Haškom tribunalu pripremiti bolje dokaze i dokazati da se nije desio samo genocid u Srebrenici, kazala je predsjednica udruge “Majke enklave Srebrenice i Žepe” – Munira Subašić.
Pravnici i političari u Sarajevu, pak, u prvi plan stavljaju činjenicu da je Karadžić kao ratni čelnik RS-a osuđen za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine. Bošnjački član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, kaže da je presuda važna za BiH, regiju i cijeli svijet. Presuda je, kaže, pokazala da je pravda spora, ali ipak dostižna. Za srpski narod, kaže Izetbegović, ovo je šansa da sa sebe skine hipoteku zločina i prestane negirati genocid i druge zločine.
Suđenje čovjeku, a ne RS-u
U Republici Srpskoj reakcije na presudu su, očekivano, drugačije. No, ono što je primjetno da je i javnost u tom dijelu BiH mnogo manje interesa pokazalo za samo izricanje presude. Osuda i kazna njihovom ratnom lideru nije ih iznenadila, iako ju smatraju nepravednom, kao i većinu drugih presuda Haaškog suda. Predsjednik Narodne skupštine RS-a, Nedeljko Čubrilović kaže da ova presuda, koju naziva nepravednom i pristranom, ne može imati nikakve posljedice po Republiku Srpsku kao entitet.
Bivši predsjednik RS-a i jedan od čelnika oporbe u tom entitetu, Dragan Čavić, ocijenio je da će presudom Karadžiću biti nezadovoljni i Bošnjaci i Srbi. – Ovo je bilo suđenje čovjeku, a ne institucijama i RS-u na čijem je čelu bio, što je naglašeno i u samom procesu – kazao je Čavić.
Karadžićev nasljednik na čelu SDS-a, Mladen Bosić, kaže da je presuda nepravedna i kao takva “neće doprinijeti ni pravdi ni istini o događajima na ovim prostorima iz 90-ih godina prošlog stoljeća”. Zanimljiva je i reakcija Karadžićeve kćerke, Sonje Karadžić-Jovičević, koja je danas dopredsjednica Narodne skupštine RS-a. Ona je izjavila kako je čak i ovakva presuda dokaz da RS nije genocidna tvorevina. U reakcijama iz Beograda također se ističe kako presuda Karadžiću ne smije utjecati na status Republike Srpske. Premijer Srbije, Aleksandar Vučić je poslao “upozorenje” onima koji misle presudu protiv Karadžića iskoristiti za politički ili bilo koji napad na RS, da Srbija sukladno Daytonskom sporazumu to ne smije, ne može i neće dozvoliti.
>> Karadžić dobio 40 godina zatvora. Odvjetnik: Uložit će žalbu, razočaran je i začuđen
>> Grabar-Kitarović o presudi Karadžiću: Slaba je to utjeha obiteljima žrtava monstruoznih zločina
nema tako velike kazne kojom bi se mogao Karadic i takvi zlocinci kazniti