Novinarka i snimatelj televizijske postaje WBDJ, podružnice CBS-a, poginuli su kad je jutros naoružani napadač otvorio vatru tijekom javljanja uživo u trgovačkom lancu u saveznoj državi Virginiji, javlja RT. Novinarka Alison Parker (24) i snimatelj Adam Ward (27) intervjuirali su ženu u trgovačkom centru kad je u kadar uletio napadač i ispalio osam metaka.
U pucnjavi je teško ozlijeđena Vicki Gardner iz lokalne gospodarske komore koja je u trenutku pucnjave davala izjavu.
Ubojica, Vester L. Flanagan (41) svojedobno je također radio na istoj televizijskoj postaji pod imenom Bryce Williams, a Reuters javlja kako si je nakon policijske potjere oduzeo život.
Nedugo nakon krvavog pohoda Na Twitter računu koji je ubrzo uklonjen, napadač je poginulu novinarku optužio za rasističke komentare te napisao kako je snimatelj koji je poginuo jednom prilikom uložio primjedbu na njega službi za ljudske resurse. Na Twitteru je objavio i video stravičnog zločina.
Flanagan je dobio otkaz na postaji iz zasad nepoznatih razloga. Dva sata nakon pucnjave je postoji ABC News poslao manifest u kojem je na 23 strane opisao razloge stravičnog čina. U njemu tvrdi kako je kao homoseksualac i afroamerikanac bio žrtva rasne diskriminacije i seksualnog zlostavljanja na radnom mjestu. Odgojen je kao Jehovin svjedok, a poručio je kako ga je na zločin natjerao Jehova.
Objašnjava kako motiv zločina leži i u osveti za pucnjavu u Charlestonu gdje je crkvi ubijeno devetero afroamerikanaca.
– Alison i Adam poginuli su jutros oko 6.45 sati, nedugo nakon pucnjave. Ne znamo tko je napadač niti nam je poznat motiv. Ne mogu opisati koliko ih je cijeli tim volio. Naša srca su slomljena – kazao je nedugo nakon pucnjave direktor postaje Jeffrey Marks.
Videographer Adam Ward managed to get a shot of the gunman who killed him and @AParkerWDBJ7 pic.twitter.com/o8QOdtAxEV
— Steve Herman (@W7VOA) August 26, 2015
We love you, Alison and Adam. pic.twitter.com/hLSzQi06XE
— WDBJ7 (@WDBJ7) August 26, 2015
>> Muškarac, žena i dijete ubijeni u pucnjavi na sjeveru Francuske
27.1.1992 godine Hrvatska je zbrinula maksimalan broj od 400 000 izbjeglica iz BIH. Hrvatska je na bosanske izbjeglice do 31.10.1993. potrošila 773 mil. USD. Ukupna pomoć svijeta Hrvatskoj za izbjeglice do kraja 1993. iznosila je svega 48,6 mil. USD, a, a Hrvatska je mjesečno trošila između 60 i 90 milijuna dolara.Zbrinjavanje prognanika i izbjeglica zahtijevalo je ogromna financijska i materijalna sredstva, a to se danas olako zaboravlja. Stvoriti uvjete za koliko-toliko normalan život značilo je osigurati smještaj, hranu, odjeću, knjige... Uz sve to valjalo je obaviti i niz drugih poslova: organizacijskih, socijalnih, zdravstvenih, pravnih... Za ratom izmučenu i iscrpljenu Hrvatsku s razorenim gradovima, s preko 200.000 porušenih ili oštećenih stambenih objekata, s blokiranim prometnicama, s okupiranim dijelovima državnog teritorija, s velikim brojem nezaposlenih... bio je to veliki teret s kojim se uhvatila u koštac i kojeg je uspješno riješila, i to prije svega na račun svog pučanstva. Širokogrudnost hrvatskog puka i vlasti očituje se i u tome što se Republika Hrvatska nastavila brinuti o izbjeglim bosanskohercegovačkim muslimanima u vrijeme oružanih napada promuslimanske Armije BiH na Hrvate Bosne i Hercegovine. Sukobljavanja između zaraćenih strana u Bosni i Hercegovini ničim se nije odražavalo na status izbjeglica.....