“Dopuštam si smjelost ovaj govor održati na jeziku Goethea, Schillera i Kanta. Umjetnost nikada nije poznavala granice. Umjetnost je uvijek bila naše zajedničko dobro i povezivala je narode”, ovako je u Bundestagu govorio Vladimir Putin 25. rujna 2001., a njemački zastupnici ustali su na noge i frenetičnim pljeskom pozdravili govor na njemačkom jeziku tadašnjeg novog ruskog predsjednika. Putin je tada bio miljenik njemačke politike, ali i njemačkoga naroda.
Poslije točno 15 godina, jučer, Vladimir Putin ponovno je u Berlinu. No ovoga puta Putin je od njemačke politike dočekan kao jedan od najvećih neprijatelja zapadnih vrijednosti. Ali njemački narod i dalje ga cijeni – posljednje ankete pokazuju da je Vladimir Putin među Nijemcima popularan jednako kao i kancelarka Angela Merkel – i Merkel i Putinu vjeruje 30 posto Nijemaca.
U međuvremenu Putin je prerastao, tvrde zapadni analitičari i političari, u jednog od najvećih protivnika Zapada. Ključna točka ovog preokreta dogodila se prije dvije godine kada je Rusija, nakon više ili manje otvorene potpore proruskim separatistima na istoku Ukrajine, anektirala Krim.
Dodatni udar odnosima s Putinom nanijela je ruska politika u Siriji koja i vojnim akcijama pomaže predsjedniku Basharu al-Assadu u borbi protiv džihadista i pobunjenika, a sve se dodatno zaoštrilo posljednjih tjedana u Alepu u kojem Rusija u bombardiranjima ubija i civile.
Upravo zbog Alepa još su u ponedjeljak mnogi zapadni političari, između ostalih i njemački demokršćanski CDU te Zeleni tražili su da se Rusiji uvedu pooštrene sankcije, no od toga neće biti ništa.
Naime, Putina je u Berlin pozvala njemačka kancelarka Merkel kako bi sudjelovao na susretu lidera Njemačke, Rusije, Ukrajine i Francuske. Merkel, Putin, Porošenko i Hollande trebali bi pronaći rješenje za daljnju implementaciju sporazuma iz Minska postignutog prije godinu dana, kojemu je cilj zaustavljanje sukoba u Ukrajini.
Sporazum iz Minska u najboljem slučaju tek je polovično zaživio. Sukobi na području Donbasa stišali su se na razinu lokalnih artiljerijskih sukoba, no ne i potpuno prestali. U sukobu je do sada poginulo više od 10.000 osoba. Sporazum iz Minska stišao je vatru, ali nije ispunio cijeli niz drugih pretpostavki, od povrata prognanih do održavanja slobodnih izbora.
Ipak, susret “jedan na jedan” Angele Merkel i Vladimira Putina podjednako je važan kao i susret četvero državnika. No tema ovdje sigurno nije bila Ukrajina.
Naime, Njemačka je glavni vanjskotrgovinski partner Rusije unutar EU i sankcije koje su uvedene prije dvije godine ne koriste ni jednoj ni drugoj državi. Rusija je veliko tržište za njemačke tvrtke koje na istok izvoze tehnološke proizvode i sigurno je da Merkel ima ogroman interes da se sankcije ukinu ili bar znatno ublaže.
Realno je očekivati da Krim neće biti vraćen Ukrajini.
– Krim je dio Rusije i to će Zapad prije ili kasnije prihvatiti. Hoće li proći još dvije, pet ili deset godina, nije bitno, no na kraju će sagledati realnost i ukinuti sankcije koje nam svima štete – ustvrdio mi je jedan ruski analitičar. A sa sagledavanjem realnosti možda počinje Njemačka.
>> Putin: Odnosi Rusije i SAD-a pogoršali su se zbog Jugoslavije
Ovo je postao pravi srpski portal...