Čelnik Atlantic grupe Emil Tedeschi rekao je da danas da ni sa kime nisu razgovarali o privatizaciji Podravke te da je riječ o medijskom spinu.
– Ne radimo ništa, to je poruka i zaposlenicima i nadzornom odboru i upravi Podravke – rekao je Tedeschi na panelu Može li Hrvatska postati europski gospodarski tigar? održanom u sklopu Microsoftove konferencije WinDays16 u Poreču.
Ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat također je odbacio navode o privatizaciji Podravke, rekao je da iza spinova ne postoje realni temelji te da to oslikava stanje u društvu.
– Ja bih vrlo rado čuo tko je potpisao novinarski članak u kojemu se tvrdi da se oko toga rade megalomanske stvari – rekao je Horvat. Rekao je i da se nijedna kompanija koja je u manjinskom, većinskom i 100-postotnom državnom vlasništvu, a vezana je za infrastrukturu, neće privatizirati.
– Premijer cijelo vrijeme napominje da je ona državna imovina koja je neiskoristiva namijenjena za prodaju i iz nje se želi stvoriti cirkularni fond iz kojeg bi poduzetnici i jedinice lokalne i regionalne samouprave dobili mehanizam lakšeg sufinanciranja investicije - rekao je Horvat.
Na pitanje o tome kakva je situacija u Ini, ministar Horvat je rekao da je dobra vijest da se oko Ine nešto uopće zbiva.
– Zadnjih 3,5 godine inzistiram da Ina na stol mora staviti strategiju razvoja za idućih deset godina – rekao je Horvat i dodao da je strateška orijentacija Vlade revitalizirati i potaknuti investicije u privatnom sektoru. Naglasio je da Hrvatskoj treba umreženost i povezanost poduzetništva i akademske zajednice te da trebamo prestati proizvoditi kadrove za zavod za zapošljavanje.
Nemoguće zaštititi radna mjesta
Tedeschi je rekao da mu nije logično da se na desetke poduzeća naziva strateškima.
– Nikad ne bih privatizirao nešto što su prirodna bogatstva, Hrvatske šume, Hrvatske vode – rekao je Tedeschi. Kazao je i da se stvara halabuka da država ubrzano privatizira, što ne odgovara istini jer nije čuo da se išta privatiziralo.
Tedeschi je rekao da smo taoci subvencioniranja, odnosno održavanja nečega što je davno propalo. Također je rekao da se u Danskoj govori o stvaranju novih radnih mjesta, a ne o zaštiti postojećih.
– Radno mjesto se ne može zaštititi u modernom biznisu. To ne postoji. To je sintagma 19. stoljeća – rekao je Tedeschi, dodajući da je on zadnji koji bi govorio protiv zaposlenika.
Tedeschi je rekao da je kod nas nepojmljivo da je netko uspješan te da smo našli sto razloga da razapnemo Matu Rimca.
– Nad privatnim sektorom radi se mobbing Porezne uprave. Onaj tko je uspio je automatski lopov i kriminalac – rekao je Tedeschi koji je poduzetnik, kako kaže, postao iz nužde 1991. godine jer je ostao bez posla.
– Ne mislim da je to nešto specijalno. Teško da nešto baš sebe programira kao poduzetnika – kaže Tedeschi. Dodao je da je kod nas mainstream postao način razmišljanja prema kojemu je sve crno.
– Nove generacije rade i razmišljaju o novim poslovnim modelima kako naši djedovi i očevi nisu mogli – rekao je Tedeschi.
OK ako smo kuna
Investitor i poduzetnik Nenad Bakić rekao je da smo navikli da je nenormalno postalo normalno pa rast BDP-a od preko 2 posto izgleda senzacionalno. Bio bi zadovoljan da smo europska provincija s rastom od 3 do 4 posto i da budemo nešto poput kune u ekosustavu, a ne tigra.
– Meni je OK ako smo kuna – rekao je Bakić. Bakić je također rekao da se kod nas lijevi ekonomist John Kenneth Galbraith smatra kontroverznim jer se zalaže za kapitalizam te da su kod nas mainstream Venezuela i Sjeverna Koreja.
Direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković rekao je da, kad gledamo današnju situaciju, ne postoji srebrni metak.
– Trebamo vladu, državu, javni sektor koji je dobro povezan i koji je podrška poslovnom sektoru. Poslovni sektor je taj koji generira dodanu vrijednost i plaća PDV. Kad budemo imali takav javni sektor, vjerujem da nitko neće pitati imamo li previše ljudi u javnom sektoru – rekao je Vidaković.
Vidaković je rekao da kod nas nema dovoljno visokoobrazovane ni tehnološko obrazovane radne snage. Upitao se je li tko prije dvije godine mogao zamisliti da ćemo 3D printerima printati dijelove tijela pa je došao do pitanja hoće li uopće biti potrebna poljoprivreda ako ćemo moći printati šnicle.
Berislav Horvat iz EY-a Hrvatska rekao je da se trebamo odlučiti što želimo biti da bismo to mogli postati te da trebamo odabrati samo nekoliko stvari u kojima možemo biti globalno konkurentni.
– Druge države obično izaberi jednu, dvije, maksimalno tri stvari. Tu se fokusiraju, a za ostale samo pružaju osnovu za poslovanje – rekao je B. Horvat.
>> Jokić: Hrvatska 26 godina zanemaruje svoj ključni potencijal - ljudski
normalno da nisi kad ti frend dj iz peperminta nije vise premijer