Stabla u gradovima smanjuju zagađenost zraka, apsorbiraju ugljični dioksid, štite stanovnike za vrijeme toplinskih valova, štede energiju i okoliš, istodobno štedeći više od 500 milijuna dolara gradskim upravama kada su posrijedi izdaci za zdravstvenu skrb, pokazali su rezultati nove američke studije.
S obzirom na to da će do 2030. u megalopolisima s više od 10 milijuna ljudi živjeti svaki deseti stanovnik našeg planeta, urbane bi ih šume mogle učiniti zdravijim i ljepšim mjestima za življenje, podaci su studije provedene na Newyorškom državnom sveučilištu (SUNY).
"Ozelenjavanje urbanih sredina je ključno", smatra glavni autor studije Theodore Endreny s Odjela za okoliš i šume na SUNY-ju.
"Stabla su neizmjerno važna za dobrobit ljudi i za bioraznolikost. Zelenilo poboljšava kvalitetu našeg življenja", kazao je.
Urbane šume mogle bi smanjiti "efekt urbanoga toplinskog otoka" u velikim gradovima u kojima je temperatura često i po nekoliko stupnjeva viša nego u okolnim ruralnim područjima. Mogle bi pozitivno utjecati na poboljšanje kvalitete zraka i vode te utjecati na veću učinkovitost njegovih stanovnika kojima bi sparno vrijeme padalo puno lakše.
Biljke i stabla rashlađuju zrak isparavanjem, a njihovo lišće blokira toplinu sunčevih zraka te ublažava buku.
Za vrijeme toplinskih valova, koji su s obzirom na klimatske promjene sve češći, stabla bi omogućila da zgrade budu hladnije i pridonijela smanjenju troškova energije koja se troši na klimatizacijske uređaje i ventilatore, pokazala je studija.
Grupa istraživača fokusirala se na deset svjetskih megalopolisa, među kojima su bili Peking, Moskva i Buenos Aires. Ustanovili su da bi se dobrobit od urbanih šuma gotovo udvostručila ako bi se stabla posadila uz pločnike, na trgovina ili na parkirnim mjestima.
No čini se da se "pošumljavanje" gradova zanemaruje zbog pošumljavanja područja izvan velikih gradova.
"Ako se fokusiramo na pošumljavanje dijelova izvan velikih gradova, sami megalopolisi će ostati u drugom planu, a to ne bismo smjeli dopustiti", kazao je Endreny dodavši da u 40 višemilijunskih svjetskih gradova živi čak 700 milijuna stanovnika planeta.
