Mislili smo da muhe baš i nisu probirljive. Da će sjesti na sve što im se nađe pod nogama. No, i muhe, poput gurmana koji pregledava jelovnik, provode velik dio svog vremena tražeći slatke, hranjive kalorije i izbjegavaju gorku, potencijalno otrovnu hranu.
Izbor uvijek ovisi o gladi
Što se događa u njima kad donose odluku koji će zalogaj zagristi? Tim su se pitanjem pozabavili znanstvenici s Yalea, koji su koristili zanimljiv način istrage. Tim znanstvenika gladnim je voćnim mušicama (Drosophila) dao na izbor više vrsta hrane, od one slatke do slatko-gorke prelivene gorkim kininom, od kalorijskih bombi do hrane s manje kalorija. Koristeći tehnologiju neuroimaginga, pratili su neuronsku aktivnost tih kukaca u vrijeme kad su donosili odluke što pojesti. Jesu li izabrale kaloričniju hranu ili onu s boljim okusom?
– Ovisi o tome koliko su gladne – prenosi ScienceDaily riječi Michaela Nitabacha, profesora stanične i molekularne fiziologije, genetike i neuroznanosti na Medicinskom fakultetu Yale, jednog od autora studije.
– Što su gladnije, to je vjerojatnije da će tolerirati gorak okus kako bi dobile više kalorija – dodao je. Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications, skupina stručnjaka predvođena znanstvenicom Preeti Sareen došla je do zaključka da se obrasci neuronske aktivnosti u tijelu prilagođavaju kada se uvode nova ponuda hrane, što onda utječe i na odluku insekta o tome koju hranu pojesti. Istraživači su otišli i korak dalje te su otkrili da manipulirajući neuronima u dijelovima mozga mogu utjecati na odabir hrane. Na primjer, kad su potaknuli smanjenje aktivnosti u neuronima povezanih s metabolizmom, pokazalo se da gladne muhe izabiru manje kaloričnu hranu. Tu, zaključili su, postoje veze s ljudima oko odabira hrane. Neuronske aktivnosti i u mozgu muhe i u mozgu čovjeka reguliraju se lučenjem neuropeptida i neurotransmitera dopamina, koji kod ljudi pomaže u regulaciji osjećaja nagrade. Može se mijenjati način na koji mozak reagira na različite vrste hrane. Drugim riječima, neurokemija ponekad može diktirati izbor hrane za koju mislimo da je donosimo svjesno.
– Studija pruža predložak za razumijevanje kako stvari poput gladi i unutarnjih emocionalnih stanja utječu na naše ponašanje – ističe Nitabach. Gladne muhe čine kompromise kad se suoče s oprečnim osjetnim informacijama. Odluke o tome koju hranu jesti ključne su za preživljavanje, a donošenje tih odluka često je poremećeno bolestima. Odabir hrane ne određuju samo kvaliteta okusa, već i prethodna iskustva te razina gladi, napominju znanstvenici. Receptori slatkog i gorkog okusa na nogama i krilima muha signaliziraju prisutnost slatke hranjive hrane i gorke, potencijalno otrovne hrane. Muhe moraju stalno vagati i “procesuirati” informacije prije hranjenja.
Prednosti voćnih mušica
A muhe i voćne mušice često se koriste u u genetičkim istraživanjima zbog moždanih struktura i odnosa gena. Voćna mušica ima oko 15.500 gena na svoja četiri kromosoma, dok ljudi imaju oko 22.000 gena na 23 kromosoma. Uz to, ti kukci nose genetičke informacije kroz generacije. Voćna mušica je najproučavaniji organizam, a jedan od razloga je i to što se rezultati mogu dobiti unutar par tjedana, koliki je i njezin životni ciklus. I u tome su u prednosti pred, primjerice, laboratorijskim miševima. Koriste se za proučavanje Alzheimerove bolesti, razvoj tumora i drugo. Više je nobelovaca osvojilo tu nagradu zahvaljujući rezultatima istraživanja u kojima su koristili i vinske mušice. Čak ni udruge za zaštitu životinja nisu imale ništa protiv.
