Ima tome gotovo dvije godine kada su se britanski mediji raspisali o GlycanAgeu. Otočke je medije fasciniralo kako se ovim testom može na prilično jednostavan način odrediti vaša stvarna starost. Dakle ne dob u odnosu na datum rođenja, nego biološka starost, koliko je vaš organizam zaista – “izrauban”.
Test krvi GlycanAge analizira nivoe glikana, složenih šećera koji moduliraju strukturu i funkciju proteina u imunološkom sustavu. Strukture se tih glikana, naime, mijenjaju sa starenjem, a određeni tipovi obrazaca karakteristični su za određenu starost. Tako se do vaše stvarne dobi, odnosno starite li brže ili sporije, dolazi tako da se postojeće strukture glikana usporede i da se utvrde razlike u odnosu na kalendarsku dob.
GlycanAge proizvod je hrvatske tvrtke Genos, razvijen je na temelju analize 40.000 osoba, patentiran je u SAD-u, EU i Kini, u prodaji je u Londonu i Pekingu, a odnedavno prvi put i u jednoj kliničkoj ustanovi, hrvatskoj bolnici Sv. Katarina. Ako vam GlycanAge pokaže da vam je organizam u prilično lošem stanju, odnosno da ste stariji nego što bi trebao biti, to se može povezati s brojnim bolestima. No, ne očajavajte, situacija se može popraviti prije svega promjenom načina života.
Uskoro bi se javnosti trebali ponuditi i DiabRisk, glikanski biomarker koji predviđa dijabetes tipa 2 i do deset godina prije pojave simptoma bolesti te CardioRisk kojim će se predviđati kardiovaskularne bolesti. No, svakako ambicije nakon tako dugog istraživanja moraju biti i veće. Sve o novom iskoraku u glikomici čuli smo jučer na predstavljanju globalnog Projekta ljudskog glikoma koji predvodi zagrebački Genos, a jedan od dva direktora projekta osnivač je ove zagrebačke tvrtke prof. dr. sc. Gordan Lauc.
– Nakon više od deset godina i uloženih milijardu dolara završen je Projekt ljudskog genoma. Očekivalo se da će njime konačno biti otkrivena “tajna života”, da će donijeti velike promjene u medicini, bolje razumijevanje bolesti. I doista, donio je terabajte i terabajte podataka, no ne i otkriće te “tajne života” – rekao je jučer okupljenim novinarima dr. Lauc.
Nju će se možda, uvjeren je ne samo dr. Lauc, jedan od naših vodećih znanstvenika, nego i dr. Dragan Primorac te državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja dr. Tome Antičić koji su jučer također poduprli projekt, otkriti razumijevanjem glikoma. Geni određuju strukturu proteina koji sudjeluju u procesu sinteze glikana, ali struktura svakog glikana nije izravno kodirana u genomu, već strukturu glikana određuju složene dinamične interakcije između brojnih genetičkih i okolišnih faktora.
Dakle, različite bolesti povezane su s promjenama glikolizacije proteina pa nas analiza glikana i glikanski biomarkeri mogu upozoriti na pojavu bolesti i nekoliko godina prije nego što se pojave njezini simptomi. Suvremeni lijekovi djeluju kod svega 20-30 posto pacijenata pa često pacijent mora isprobati dva ili tri lijeka prije nego što dobije onaj koji mu pomaže. A riječ je o vrlo skupim lijekovima. Rješenje za taj problem naziva se personalizirana medicina, odnosno pristup liječenju u kojem se prije liječenja prvo provedu dijagnostičke pretrage koje će pokazati koji je lijek optimalno rješenje za svakog pojedinog pacijenta. Glikani su ovdje ključ.
Objasnio je dr. Lauc na vrlo plastičan način kako to geni određuju tek dio naše sudbine pokazavši po dvije slike dvaju parova jednojajčanih blizanaca koji su gotovo potpuno različiti.
– Riječ je o apsolutno istom genomu kod ovih blizanaca, no, kao što vidite, oni su različiti. Na primjeru braće, jedan je ostao sasvim zdrav, drugome je lice jako deformirano tumorima. A genom je, ponavljam, isti, opisao je dr. Lauc podvukavši da razlike u glikanima ljude čine različitima. Projekt ljudskog glikoma je konzorcij istraživačkih grupa koje imaju zajednički cilj, usmjerene su na određivanje funkcije i strukture glikana. U ovom je trenutku financiran isključivo individualnim sredstvima te uz potporu industrije.
– Ako je Projekt ljudskog genoma stajao milijardu dolara, očekujte da će Projekt ljudskog glikoma stajati daleko više. Možemo li to tako usporediti, Projekt ljudskog genoma put je čovjeka na Mjesec, a Projekt ljudskog glikoma put čovjeka na Mars. A znamo koliko smo daleko od tog trenutka – kreativan je u opisivanju bio dr. Gordan Lauc.
Projekt na čijem je čelu dr. Lauc zajedno s dr. Richardom Cummingsom s Harvard Medical School, dakle, medicinskog fakulteta na Harvardu, nije plod nikakvog entuzijazma grupe izvrsnih znanstvenika. Američki National Academy of Sciences donio je strateški dokument kojim su glikani identificirani kao jedan od nužnih elemenata koje moramo poznavati da bismo mogli razumjeti i uspješno liječiti bolesti.
Pretražite li malo temeljitije stranice američkog National Institute of Health, koji je također pokrenuo program glikoznanosti, pronaći ćete i tekst iz Nature Methods u kojem su zastupljena i dvojica direktora projekta ljudskog glikoma, dr. Cummings i dr. Lauc. U projekt koji vode već je uključeno 200 znanstvenika koji rade na 33 projekta praktično u cijelom svijetu, Kineskoj akademiji znanosti, Harvardu, Leidenu, londonskom King’s Collegeu...
Kako je rekao dr. Primorac, ovim se projektom Hrvatska sjajno pozicionira u svijetu. U posljednjih su godinu dana znanstvenici Genosa imali osam objavljenih radova u vrhunskim znanstvenim časopisima.
