Redovita profesorica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Livia Puljak nalazi se među 2 posto znanstvenika na svijetu s najvećim utjecajem citiranosti u 2019. godini prema znanstvenom istraživanju „Updated science-wide author databases of standardized citation indicators“ koju su proveli profesori John P. A. Ioannidis, Kevin W. Boyack i Jeroen Baas sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji (SAD).
Istraživanje, objavljeno u znanstvenom časopisu PLoS Biology, analizira znanstvenu citiranosti oko 160.000 najcitiranijih svjetskih znanstvenika u svim disciplinama i obuhvaća 2 posto svjetskih znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti u pojedinim granama znanosti.
Metodologija rangiranja zasnovana je na većem broju kriterija, uključujući broj samostalnih znanstvenih radova, broj radova u kojima je znanstvenik prvi autor ili zadnji autor, broj citata tih radova i nekoliko indeksa citiranosti. Promatrani su radovi tijekom cijele karijere znanstvenika do kraja 2019. te citiranost radova u kalendarskoj godini 2019. Prof. dr. sc. Livia Puljak nalazi se na listi utjecaja citiranosti za 2019. godinu.
„Biti dio ove sjajne, izdvojene grupe znanstvenika veliki je kompliment za moje suradnike i mene, i naša objavljena istraživanja iz područja sinteze dokaza i znanstvene metodologije. Važno je naglasiti da u svom istraživanju Ioannidis i suradnici nisu poredali znanstvenike po ukupnom broju citata nego su napravili analizu utjecaja citata, prema nizu različitih pokazatelja koje oni smatraju uspjehom. Osobito mi je drago da u ovom dobrom društvu ima mnogo hrvatskih kolega.“ – izjavila je profesorica Puljak.
Na listi se uz Liviju Puljak nalazi još 46 znanstvenika s hrvatskih sveučilišta i instituta.
Profesorica Livia Puljak diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Splitu 2002. godine. Trogodišnje postdoktorsko usavršavanje obavila je u Sjedinjenim Američkim Državama, na University of Colorado Health Sciences Center, Denver, Colorado i na University of Texas Southwestern Medical Center, Dallas, Teksas. Doktorirala je 2008. na Medicinskom fakultetu u Splitu gdje je od 2007. do 2018. radila na Katedri za histologiju i embriologiju. Od 2018. godine je redovita profesorica na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Za vrijeme studija osnovala je splitsku podružnicu studentske udruge CroMSIC, u Dallasu je utemeljila udrugu postdoktoranada, a nakon povratka u Hrvatsku pokrenula je hrvatski ogranak Cochrane kolaboracije te bila prva direktorica Hrvatskog Cochranea. Od 2010. do 2011. bila je prodekanica za znanost Medicinskog fakulteta u Splitu. Zamjenica je voditelja doktorskog studija Translacijska istraživanja u biomedicini Medicinskog fakulteta u Splitu.
Od 2020. godine voditeljica je Centra za medicinu i zdravstvenu zaštitu utemeljene na dokazima na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.
Bavi se istraživanjima iz područja znanstvene metodologije, medicine utemeljene na dokazima, sinteze dokaza, kliničke epidemiologije i boli. Svojim istraživanjima iz znanstvene metodologije istražuje metode koje se koriste u biomedicinskim istraživanjima te predlaže rješenja kako se te metode i prakse mogu poboljšati.
Nizom istraživanja o načinu na koji autori Cochraneovih sustavnih pregleda analiziraju rizik od pristranosti u randomiziranim kontroliranim pokusima sa suradnicima je pokazala kako se u tim postupcima procjene često griješi te je za jedno takvo istraživanje 2020. godine od međunarodne organizacije Cochrane dobila nagradu Bill Silverman Prize koja se dodjeljuje jednom godišnje, i kojom Cochrane nagrađuje znanstveni rad koji je prepoznat kao najbolja kritika Cochraneu, s idejom da kroz kritiku učimo na greškama.
Profesorica Puljak vrlo je aktivna i u popularizaciji znanosti. Voditeljica je edukacije u Hrvatskom Cochraneu. Sudjelovala je u organizaciji i aktivnostima Festivala znanosti, Noći istraživača i Tjedna mozga. U okviru projekta popularizacije znanosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske (MZOS) prevela je knjigu Gdje su dokazi? koja je objavljena u ožujku 2014. godine u nakladi Profila.
Urednica je neprofitnog edukativnog portala Dokazi u medicini, koji je u okviru drugog projekta popularizacije znanosti MZOS-a pokrenula 2014. godine, a na kojem skupina liječnika i znanstvenika volonterski odgovara na pitanja građana o djelotvornosti i sigurnosti alternativnih terapija korištenjem najboljih dokaza u medicini. Od 2013. do 2018. godine vodila je projekt prevođenja sažetaka Cochrane sustavnih pregleda na hrvatski jezik. Za svoj doprinos razvoju medicine utemeljene na dokazima dobila je 2017. godine nagradu Chris Silagy Prize od Cochranea.
VIDEO Doprinos studenata u pandemiji: 'Svi su bili oduševljeni njihovom ozbiljnošću i angažmanom'
Hvale vrijedan članak. Pišite više o dostignućima, samozatajnih, uspješnih, hrvatskih znanstvenika. Ovako javnost ima dojam da Hrvatska ima samo prof. Đikića koji je vrijedan medijskoga prostora. Svi su mediji objavili kako je institut prof. Đikića dobio od vlade Hessena 8 milijuna eura. Istovremeno je Institutu Ruđer Bošković odobrena najveća pojedinačna uplata Europske komisije od 61 milijun eura, o čemu nigdje nismo pročitali niti retka.