Istarska konvencija ljubitelja znanstvene fantastike i srodnih žanrova (fantastike, horora...) u svojih deset godina postojanja nametnula se kao drugo obvezno (pored "krovnog" SFeraKona u Zagrebu) mjesto za svakoga kome je u srcu ZF i fantastika. I ovaj vikend su u pazinskom Spomen-domu Istrani dokazali zavidnu razinu ne samo gostoljubivosti nego i organizacijskih sposobnosti, uklonivši u potpunosti nedostatke nekih prethodnih okupljanja kad se satnica "raspadala".
U srcu Istre posjetitelji su u organizaciji pazinske udruge ljubitelja fantastike "Albus" mogli uživati u igrama, kostimiranju, raspravama o svemu i svačemu kao i zanimljivim predavanjima, pogotovo onim znanstvenim počasnog gosta akademika dr. Vladimira Paara te istaknutog astronoma Korada Korlevića koji, osim kad su u pitanju konvencije na Istrakonu, rijetko prelazi preko Učke, jer ne trpi svjetlosno zagađenje zbog kojeg se slabo vidi noćno nebo.
Dobro su bila posjećena i predavanja o Mjesecu kao temi u fantastičnoj literaturi (Mjesec je bio tema konvencije ove godine) kao i predavanje B. Švela "Austrougarski steampunk" o zanimljivim izumima vojne tehnologije XIX. stoljeća, koji su često bili djelo hrvastkih izumitelja, ali koji nisu zaživjeli, a možda su mogli promijeniti povijest, uključujući i prvi austrijski projekt hovercrafta i helikoptera s početka XX. stoljeća.
Na svečanom dijelu konvencije u udarnom terminu u subotu navečer lokalni školarci upriličili su sjajan igrokaz na temu svih dosadašnjih Istrakona, nakon čega su po običaju predstavljeni dobitnici ovogodišnjih nagrada za kratke priče i ostali autori čiji su radovi ušli u Istrakonsku zbirku pripovijetki, koja ove godine nosi naslov "Treća stvarnost".
Na redovitome okruglom stolu o stanju domaće fantastike – što je objavljeno tijekom godine, što je u planu, tko je od hrvatskih autora svoje književne radove uspio plasirati u inozemstvo – u diskusiji je spomenuta i nedavna medijska prašina oko knjige Zorana Krušvara "Zvijeri plišane". Autor je priznao da je i sam jednim dijelom zakuhao cijelu kontroverzu, jer je sam pozitivnu recenziju s lezbijskog sajta Kontra poslao e-mailom svim medijima u Hrvatskoj čije je adrese imao; no, ni sam nije očekivao da će se stvoriti tolika fama o "gay-knjizi" na temelju nekoliko rečenica koje čak nisu bitne za radnju same priče.
Krušvar je inače, s pričom za Istrakonsku zbirku, ove godine bio dobitnik treće nagrade (500 kuna) za priču "Gospođa Markežić"; drugu (1000 kuna) osvojio je Mario Rosanda za "Savršene jednažbe", prva nagrada od 1500 kuna pripala je Borisu Švelu za priču "Razvod", dok je posebna nagrada za "najistarskiju priču" – koju tradicionalno čini jedan cijeli istarski pršut – pripala Mileni Benini za "Prvu kolunu Margulje Krsnice". (Dobitnici novčanih nagrada bacali su na dodjeli zavidne poglede na istarsku nagradu, koju je ove godine donirala pršutana Milohanić). Nakon prošlogodišnje dobitnice Slavonke Vedrane Trlek, Zagrepčanka Benini već je druga "neistarska" autorica koja je dovoljno dobro svladala istarsku atmosferu i način govora kako bi osvojila tu cijenjenu nagradu.
U nedjelju su se posjetitelji razišli uz već uobičajeni istrakonski pozdrav "Vidimo se za mjesec dana na SferaKonu", a mnogi od njih neće čekati idući Istrakon, već će Pazin pohoditi već u srpnju, kad se održavaju popularni "Dani fantastične književnosti" s obveznim živim uprizorenjem dijela radnje iz romana Julesa Vernea "Matthias Sandorf" koja se događa upravo u Pazinu.
