Nakon četiri krvave ratne godine, u zoru 1. svibnja 1995. vojni i politički vrh naposljetku je proveo prethodno donesenu odluku o početku kraja uzurpacije gotovo trećine teritorija Republike Hrvatske. Toga je dana otpočeo Bljesak, vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i specijalne policije RH, s ciljem oslobađanja okupiranih područja zapadne Slavonije.
Ulazak u Okučane
Hrvatska vojska napala je središnji i južni dio snaga samozvane Republike Srpske Krajine, a u akciji su sudjelovale 81. gardijska bojna, 5. gardijska brigada, te dijelovi 1. i 3. gardijske brigade uz pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopno topničko-raketnim postrojbama – ukupno oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Napad je otvoren snažnom topničkom vatrom uz pomoć aviona i helikoptera, a glavni smjer napada krenuo je iz smjera Novske i Nove Gradiške.
Krajnji cilj akcije bio je ulazak u Okučane, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području.
U manje od trideset dva sata hrvatske postrojbe oslobodile su 500 četvornih kilometara okupiranog zapadnoslavonskog područja, a odmah potom uspostavljen je nadzor nad autocestom i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji.
Raketiranje Zagreba
Bljesak je odnio i ljudske živote: na oltaru domovine, oslobađajući zapadnu Slavoniju, poginula su 42 pripadnika Hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena. Tijekom akcije pripadnici srpskih snaga srušili su zrakoplov našeg pilota Rudolfa Perešina, koji je u vrijeme najjačih napada na Hrvatsku 1991. zrakoplovom MIG-21 prebjegao u Austriju.
Nakon što je Hrvatska vojska porazila neprijatelja, pobunjeni Srbi su u ime odmazde 2. i 3. svibnja raketirali Zagreb iz svojih višecijevnih bacača raketa M-87. Poginulo je petero civila, a više 200 ih je ranjeno.
No, tijekom Bljeska Hrvatska vojska uspješno je demonstrirala svoju snagu. Ova pobjeda značila je olakšanje hrvatskom narodu i državnom vrhu te se pokazalo da je Hrvatska vojska spremna za oslobađanje ostalih okupiranih područja.
Uskoro je, samo tri mjeseca poslije, pokrenuta i operacija Oluja, jedan od simbola Domovinskog rata, nesumnjivo najpoznatija operacija Hrvatske vojske. Temeljna zamisao operacije bio je istodobni napad na zapadni dio RSK uz odsudnu obranu na području Slavonije i južne Dalmacije.
Značila je i kraj petogodišnje frustracije koja je bila najopipljivija na blokadi prometnica i gospodarskom životarenju Dalmacije. U Bosni i Hercegovini Oluja je bila najava raspleta koji je doista brzo došao, a koja je najupečatljivija na svršetku više od četiri godine duge agonije bihaćkog džepa, što joj daje važnu humanitarnu značajku.
Uslijedile su završne akcije Maestral i Južni potez, u kojoj je u posljednjim danima Domovinskog rata život izgubio i legendarni zapovjednik Andrija Matijaš Pauk, kao i tisuće branitelja i civila, za konačnu slobodu Hrvatske.
Kmečanje šake jada na VL već je počelo, a godišnjica Oluje tek je za nekih mjesec dana