Operacija Bljesak početkom svibnja 1995. pokazala je spremnost, snagu, ali i silnu motivaciju Hrvatske vojske za oslobađanje preostalog okupiranog teritorija domovine. Počele su pripreme za Oluju, no međunarodna je zajednica podijeljena: SAD ima razumijevanja za akciju, ali Europljani za ratnu opciju ne žele ni čuti. Stoga guraju Srbe u nove pregovore koji se odvijaju u Ženevi. Razgovaralo se o planu Z-4, koji je Srbima u Hrvatskoj predviđao opsežna autonomna prava. Mile Martić, u svojoj iracionalnosti, međutim, uporno odbija plan o mirnom “sjedinjenju”.
O tome kako su prošli pregovori s predstavnicima pobunjenih hrvatskih Srba iz Knina, rječito govori i naslovnica Večernjeg lista od 4. kolovoza 1995. godine: “Srbi odbili mirnu reintegraciju”. Naš dopisnik iz Ženeve Mirko Galić javlja: “Napredak je jedino u tome što je do razgovora došlo. Napretka u pregovorima nema i nije ga bilo. Predstavnici hrvatskih pobunjenih Srba odbili su započinjanje procesa mirne reintegracije okupiranih područja Hrvatske.”
Hrvatsko izaslanstvo – Vesna Škare Ožbolt, Smiljan Reljić, general Petar Stipetić – doputovalo je ondje, objašnjava naš novinar, predložiti hrvatska stajališta za rješenje krize okupiranih teritorija i od predstavnika pobunjenih Srba dobiti jasan i decidiran odgovor: prihvaćaju li ili ne prihvaćaju da se područja koja su 1991. okupirali uz pomoć tadašnje JNA mirnim putem uključe u hrvatsku državu, a da Srbi koji tamo žive dobiju sva politička i građanska prava, prema odredbama hrvatskog Ustava i ustavnog zakona o manjinama.
“Hrvatska politika, unatoč srpskoj agresiji i počinjenim zločinima, želi političko rješenje krize i traži politički dogovor, zato je izaslanstvo dalo konkretne prijedloge koje Srbi iz Knina, na žalost, nisu prihvatili”, izvještava Mirko Galić.
Istoga dana, na naslovnici je objavljena i fotografija koja te teze i potkrepljuje, fotografija ranjenih civila koju je u dubrovačkoj bolnici snimio naš fotoreporter Mateo Rilović, s potpisom: “Sinoć napadnut i Dubrovnik”. Tragična bilanca govori o troje mrtvih i više desetaka ranjenih, od kojih troje teško. Dovoljno je prelistati prvih desetak stranica novine i samo letimično pročitati naslove: Ponovno napadnuti Gospić i Otočac. Srbi granatirali i Mostar. Uz granicu Hrvatske i BiH nastavljene topničke borbe. Bihać čeka rasplet... Operacija Oluja počela je nužno, neizbježno i nezaustavljivo.
Junak Ante Gotovina
U vrijeme dok čitatelji diljem Hrvatske prate potresne izvještaje, u zoru toga dana Hrvatska je vojska krenula ispuniti svoju zadaću. O njihovoj munjevitoj, uspješnoj akciji moglo se čitati sutradan, u subotu, 5. kolovoza, u broju koji otvara naslovnica: “Hrvatska oslobađa svoja okupirana područja”. Objavljena je i poruka predsjednika dr. Franje Tuđmana hrvatskim građanima srpske nacionalnosti s okupiranih područja Knina, Gračaca, Lapca, Korenice, Slunja, Gline, Dvora i Petrinje.
“Budući da su propali svi dosadašnji pokušaji, pa i jučerašnji pregovori u Ženevi, hrvatska je država prinuđena da poduzme vojno-redarstvene korake za ponovno uključivanje navedenih okupiranih područja u svoj ustavnopravni poredak i osigura početak vraćanja prognanika na njihova ognjišta”, kaže dr. Tuđman, pa nastavlja: “Pozivam pripadnike srpskih paravojnih postrojbi, koji su svojevoljno ili prisilno, mobilizirani u paravojne srpske postrojbe, da predaju oružje hrvatskim vlastima uz jamstvo da će im biti udijeljena amnestija prema važećim hrvatskim zakonima. Pozivam hrvatske građane srpske nacionalnosti, koji nisu aktivno sudjelovati u pobuni, da ostanu kod svojih kuća i, bez bojazni za svoj život i svoju imovinu, dočekaju hrvatsku vlast... “
Sutradan, 6. kolovoza, Večernji izlazi s naslovnicom “Knin oslobođen”. Istoga dana, oslobođeni su i Drniš, Gračac, Benkovac, Hrvatska Dubica, Vrlika, Kijevo, Lovinac, Sv. Rok, Saborsko, Ličko Petrovo Selo, Lička Jasenica, Plaški, Vaganac, aerodrom Željava... Do jučer okupirana hrvatska sela i gradovi oslobađaju se takvom brzinom da taj, sve duži popis iz minute u minutu, tiskani medij jedva uspijeva pratiti.
Evo kako je, iz pera našeg reportera Damira Karakaša, izgledao oslobođeni Knin. “Hrvatska trobojnica ponosno se jučer zavijorila na kninskoj tvrđavi. Mrtva tijela onih koji su do zadnjeg trenutka vjerovali u bolesne ideale, izgorjeli automobili, miris baruta, siguran korak i ozarena lica hrabrih hrvatskih vojnika, jučerašnja su slika sada već bivšeg sjedišta nepostojeće države. Knin je jučer uistinu pružao avetinjsku sliku: premda su četničke horde i Srbi civili uzmakli pod snažnim naletom hrvatskih osloboditelja, razbijene bradate spodobe još su na nekim mjestima skriveni u kućama iznenada tu i tamo pružali otpor. Ali tada su na brzinu osjetili vještinu i hitrost Sedme gardijske brigade Pume iz Varaždina i hitrost i neustrašivost bojovnika iz Četvrte gardijske”, javlja naš reporter.
Glavni junak ondašnje rubrike Osoba tjedna bio je zapovjednik Zbornog područja Split, general pukovnik Ante Gotovina, ne bez razloga. Prošlog je tjedna doživio zvjezdane trenutke u svojoj vojničkoj karijeri, stoji u objašnjenju. Predsjednik RH promaknuo ga je u čin generala, nakon munjevite oslobodilačke operacije postrojbi HVO-a i Hrvatske vojske u zapadnoj Bosni, u kojoj su oslobođeni Grahovo i Glamoč, nakon čega je središte oružane pobune u Hrvatskoj, Knin, ostao u obruču i s vojnog gledišta u prilično nezgodnom položaju.
Knin oslobođen za dan i pol
No on za sebe kaže da je “samo časnik Hrvatske vojske koji sluša i provodi zapovijedi na terenu”. “Svaku zapovijed je dosad proveo po metodi blickriga i po tome je postao zacijelo jedan od najslavnijih i najpopularnijih hrvatskih časnika kojega je iznjedrio domovinski obrambeni rat. A samo prije tri ili četiri godine malo je tko znao tko je uopće Ante Gotovina”, piše kolega Vjekoslav Ivić, pa vizionarski, davno prije realizacije filma Antuna Vrdoljaka, dodaje: “Njegova je priča kao stvorena za filmski scenarij. Kažu da je jednom Pakoštancu, kad je odlazio, rekao: “Ja ću se vratiti kad dođe doba rušenja Jugoslavije!” I vratio se, pokazalo se.
O značaju slobodnog Knina u uvodniku piše glavni urednik Branko Tuđen: “Čekali smo taj čin pet godina. Ali pravilnije bi bilo reći - čekamo ga stoljećima. Grad koji je bio središte srednjovjekovnoga hrvatskoga kraljevstva, stjecajem povijesnih okolnosti, u modernom se vremenu pretvorio u ishodište velikosrpskog ekspanzionizma na hrvatskome državnom tkivu. U Drugome svjetskom ratu kninski je kraj bio najokorjeliji prostor četničkog djelovanja. Poslije uspostave neovisne hrvatske države odatle su krenule ideje rušenja i secesije; tu je začet terorizam i rat koji je uništio i unazadio mnoge hrvatske gradove i odnio tisuće ljudskih života. Knin je bio idejni začetnik toga zla. Poslije svega, moglo bi se reći da na svijetu ipak ima pravde. To što su oni namijenili drugima, stiglo je njih. U vjerojatno najsloženijoj operaciji ovoga rata, hrvatske su snage jučer, poslije samo dan i pol borbi, oslobodile Knin”.
VIDEO Domovinski rat - Rujanski rat: 'Zarobili smo četnike, otkrili su nam važne informacije':
Još nije srušena, nažalost.