Gospon Fulir, legendarni zavodnik iz gore spomenutog filma kojeg glumi Relja Bašić ulogom u filmu Kreše Golika stekao je status ikone urbanog hrvatskog folklora. Relja Bašić rođen je u Zagrebu i diplomirao je na Akademiji dramskih umjetnosti u klasi profesora Gavelle. Nakon karijere u Hrvatskom narodnom kazalištu odlučio je prijeći u slobodne umjetnike. 1974. osnovao je Teatar u gostima, kojeg je vodio više od 30 godina, a svojim doprinosom desetljećima je oplemenjivao ne samo zagrebačku nego i međunarodnu kazališnu i filmsku scenu.
- Fulir mi i danas pomaže!
Tražeći telefonski liječničke i farmaceutske usluge uvijek kažem: “Ovdje Relja Bašić, ali možda me se bolje sjećate kao gospodina Fulira”. Naime, telefonistici od 26 godina Relja Bašić često ne znači ništa, ali gospodina Fulira je nedavno gledala na televiziji, izjavio je prije nekoliko godina u intervjuu slavni glumac. U filmu, na fatalnom izletu u Samobor, Gospodin Fulir upoznaje zabranjenu ljubav Anu Šafranek, suprugu Franje Šafraneka, koju u legendarnom filmu glumi sopranistica i glumica Mirjana Bohanec Vidović. Prvi put je nastupila u HNK-u u Carmini burani Carla Orffa, a režiser je bio Vladimir Ruždjak.
U 28 godina pjevačke karijere, najviše je nastupala u zagrebačkom HNK-u. U posljednjem nastupu pjevala je u operi Nikola Šubić Zrinski Ivana Zajca, u kojoj je najčešće i nastupala. Objavila je CD Od opere do filma na kojem pjeva 18 starih hrvatskih pjesama među kojima su: Hvala ti srce, Marijana, Kak taubeka dva, Kad bi ove ruže male. Film obiluje kadrovima Zagreba kakav je nekad bio, od Gornjeg grada po kojem još prelaze kočije s konjima, do kupališta na Savi na kojem se u ljetnim mjesecima nekada davno Zagrepčani hladili od gradskih vrućina. Film je ujedno i oda starim hrvatskim pjesmama, od kojih nekoliko potpisuje šansonijer i skladatelj Vlaho Paljetak, koji je iz Dubrovnika došao u Zagreb jer je dobio posao šaptača u gradskoj operi. Upravo je Paljetak autor šansona koji se standardno vezuju uz Zagreb i okolicu, poput primjerice Marijana, Popevke sem slagal i Fala.
Kada smo kod šansona, ime i prezime koje ne možemo izbjeći je Stjepan Jimmy Stanić, kontrabasist, šansonijer, jazzer i utjelovljenje i glas starozagrebačkog šarma kojem se na nastupima znala pridružiti supruga Barbara. Jimmy Stanić početkom ove godine navršio je 90 godina i dalje povremeno nastupa, a u legendu je ušao 1956. godine kada je došao na koncert orkestra Dizzyja Gillespieja, američkog jazz glazbenik jednog od glavnih predstavnika be-bopa, iz publike završio na sceni i zasvirao bas s njima. “Bilo je tu još naših basista, ali nisu se usudili, jedino ja, fakin iz Vlaške” kazao je u jednom intervjuu Stanić prisjećajući se te zgode. Jedna od najvažnijih pjevačica s hrvatske scene je i Zagrepčanka Zdenka Kovačiček, koja je svoju vokalnu karijeru započela s trinaest godina u duetu Hani, u kojem je pjevala zajedno s Nadom Žitnik, ali mala Zdenka je još kao djevojčica nastupala u zagrebačkim kazalištima.
Glazbeni put Žene za sva vremena obilježile su suradnje s domaćim jazz velikanima Boškom Petrovićem, Miljenkom Prohaskom i mnogim drugima, a njezin hit iz 1981. Frka u izvedbi benda Nipplepeople već je nekoliko godina u samom vrhu po slušanosti. Nema priče o kulturi grada Zagreba bez spominjanja Miroslava Krleže. Za mnoge najvažniji hrvatski pisac 20. stoljeća, Krleža je ostavio golemi opus djela od kojih su mnoga doživjela kazališnu i filmsku ekranizaciju, poput ciklusa drama o Glembajevima u koje spadaju i Leda i U agoniji, Povratak Filipa Latinovicza i Na rubu pameti. Opsežan Krležin opus na cjelokupnu kulturnu i društvenu scenu, Osim romana i drama, pisao je eseje, prozu i poeziju i prozu, a najpoznatije njegovo djelo vjerojatno su Balade Petrice Kerempuha, koje su ujedno jedno od najvažnijih djela hrvatske književnosti.
Sadržaj nastao u partnerstvu s Turističkom zajednicom grada Zagreba
