Dosadašnje znanstveno utemeljene činjenice i razvoj tehnologije u svim aspektima našeg života temelji su za dugoročno planiranje futurologije - smjera u kojem će se u budućnosti razvijati znanost, medicina, školstvo, religija, političke stranke, vojska, načini komunikacije, ali i čovjek - u svom poimanju društva, odnosa i seksologije.
Što nas čeka u svijetu, ali i Hrvatskoj za točno 50 godina pitanje je na koje će odgovore ponuditi upravo Večernjak u svom novom multimedijalnom projektu pod nazivom “2068. - pogled u budućnost Hrvatske i svijeta!”
Znanstvena hrabrost temeljna je nit vodilja deset vrhunskih i svjetski priznatih autora koji će tijekom listopada, studenog i prosinca u Večernjem listu objaviti eseje pokušavajući u različitim područjima predvidjeti buduće trendove i razvoj.
Riječ je o stručnjacima iz različitih područja koji su se odvažili sudjelovati u svjetskom trendu - futurologiji!
Donosimo vam njihove životopise, ali i ključne teme njihovog viđenja svijeta i Hrvatske za točno 50 godina!
Računalstvo u službi strojnog učenja
Jan Šnajder doktorirao je 2010. u polju računalstva na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. Izvanredni je profesor na Zavodu za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave FER-a. Istraživački interesi obuhvaćaju područje umjetne inteligencije, uže područja obrade prirodnog jezika, strojnog učenja, računalne semantike i ekstrakcije informacija iz teksta.
Usavršavao se na Institutu za računalnu lingvistiku sveučilišta u Heidelbergu, Institutu za obradu prirodnog jezika sveučilišta u Stuttgartu, Nacionalnom institutu za informacijske i komunikacijske tehnologije u Kyotu te sveučilištu u Melbourneu. Sudjelovao je na nizu znanstvenih i stručnih projekata iz područja obrade prirodnog jezika i strojnog učenja.
Autor je ili suautor više od sto znanstvenih radova u području obrade prirodnog jezika i pretraživanja informacija i recenzent za veći broj časopisa i konferencija iz tog područja. Dobitnik je Srebrne plakete “Josip Lončar”, stipendije Hrvatske zaklade za znanost, stipendije Japanskog društva za promicanje znanosti te stipendije australske vlade Endeavour.
Umjetna inteligencija širi se u sve segmente
U drugoj polovici 20. st. područje umjetne inteligencije etabliralo se kao respektabilno znanstveno-istraživačko područje sa stabilnim razvojem.
To će do 2068. dovesti do sve šire primjene umjetne inteligencije, s naglaskom na osobnim asistentima i preporučivanju, pristupu sadržaju i informacijama, potpori zaključivanju i odlučivanju, sustavima za podučavanje, obrambenoj tehnologiji i medicini. Slabo je izgledno da ćemo do 2068. riješiti središnja pitanja, racionalno rasuđivanje i razumijevanje jezika, što je nužno da bi umjetna opća inteligencija imala kognitivne sposobnosti sumjerljive ljudskima. Istodobno će postati akutan niz temeljnih etičkih i društvenih pitanja koja se isprepliću s drugim društvenim izazovima.
Bez odgovarajućeg društvenog konsenzusa i globalne razvojne strategije čini se da će daljnji razvoj umjetne inteligencije doprinijeti povećanju nejednakosti između razvijenog i nerazvijenog dijela svijeta, nejednakosti u distribuciji bogatstva te političkim nestabilnostima. Ključni mehanizam koji bi mogao preokrenuti takav ishod leži u obrazovanju.
Svijet i Hrvatska ce izgledati puno losije nego danas za 50 godina. Drago mi je da to necu vidjeti.