Jemen je država na južnom kraju Arapskog poluotoka, s oko dvije tisuće kilometara obale. Omeđen Crvenim morem, Saudijskom Arabijom, Omanom, te Adenskim zaljevom, Jemen je najsiromašnija država Bliskog istoka. Uz to je i u teškoj političkoj krizi. Njihov državnik Saleh se, početkom ovog desetljeća, pokušao proglasiti doživotnim predsjednikom. To je dovelo do brojnih nemira i protesta, te je bio svrgnut međunarodnom inicijativom pod okriljem Ujedinjenih naroda. No, Saleh je zatim pomagao državni udar i zaposjeo glavni grad, ali krajem 2017. godine ubijen je snajperskim hicem. To je rasplamsalo građanski rat između frakcija odanih smaknutom i novom predsjedniku, a u sukobe se uključila i Saudijska Arabija.
Kao rezultat čitavog desetljeća nestabilnosti ova država s oko 28 milijuna ljudi, tj. sedam puta više od Hrvatske, jedan je od najvećih problema međunarodne zajednice.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, čak tri četvrtine stanovništva Jemena ne može preživljavati samostalno, te trajno treba humanitarnu pomoć. Oko 60% stanovnika nema što jesti, a 57% nema pristup čistoj vodi ni bilo kakvim zahodima. Stoga ih više od četvrtine pati od proljeva, ili čak kolere, a svaki deseti stanovnik Jemena je pothranjena žena ili dijete. Više od polovice stanovništva nema pristup zdravstvenoj zaštiti.
Šest sati putovanja sjeverno od glavnog grada, Sana’a, na strmim padinama tamošnjih brda, nalaze se terasasta polja farme oca Hashema Al-Ghailija. Otac je želio da Hashem, napunivši 18 godina, ostane raditi na obiteljskoj farmi. Hashem je, međutim, protiv volje svoje obitelji, kriomice otputovao u grad Sana’a. Tamo se prijavio za stipendiju Ministarstva obrazovanja Jemena, koju je i dobio. Zahvaljujući tome otputovao je u Pakistan, na Sveučilište u Peshawaru, gdje je studirao biotehnologiju. U Jemen se vratio s diplomom i uposlio u vladinoj organizaciji za kontrolu kvalitete, testirajući proizvode u laboratoriju.
Tijekom 2013., u dobi od samo 23 godine, odlučio je dati otkaz. Naime, dobio je stipendiju njemačke zaklade DAAD koja podupire akademske razmjene. Želio se nastaviti usavršavati u području biotehnologije, ali stipendiju je mogao aktivirati samo ako ga na magistarski studij prihvati neko njemačko sveučilište.
Kada je uspio stići u Njemačku s urednom dokumentacijom, tamošnja su sveučilišta već počela s radom. Poslao je više od stotinu prijava različitim sveučilištima i znanstvenim institutima u Njemačkoj. Od dvije trećine doznao je da su ga odbili, a od preostale trećine nije ni dobio odgovor. Ostala su mu samo četiri tjedna do isteka roka za aktiviranje stipendije, te povratka u Jemen.
Zatim je pisao sedamdesetoro različitih osoba u Njemačkoj, moleći ih da se barem zauzmu da mu se produlji rok do kojeg mora aktivirati stipendiju. Jedini pozitivan odgovor dobio je od profesora Sebastiana Springera sa Sveučilišta Jacobs u Bremenu, gdje je napokon primljen. Tamo je dvije godine kasnije, 2015., stekao stupanj magistra znanosti. Međutim, tijekom tog vremena otvorio je stranicu na Facebooku.
Hashem je razumio kako je pisanje zastarjeli način komunikacije, te kako mlade generacije odrastaju uz pametne telefone i socijalne mreže, dijeleći i gledajući tisuće kratkih filmova koji su postali njihovo glavno sredstvo komunikacije. Stoga je i Hashem napise o zanimljivim prodorima u svim granama znanosti, koje je pratio u svjetskim medijima, počeo pretvarati u kratke i informativne video-filmove koje je sam izrađivao. U njihovoj se izradi koristio jednostavno dostupnim softverima za izradu filmova za internet, te vrlo jeftinim, a često i besplatno raspoloživim snimkama koje su dostupne u velikim internetskim repozitorijima.
Hashemovi kratki filmovi o svakodnevnim prodorima u svjetskoj znanosti preplavili su socijalne mreže poput Facebooka, te postali njihov vrlo prepoznatljiv sadržaj. Iz godine u godinu, Hashemovu je stranicu počelo pratiti sve više ljudi.
Do danas je skupio nevjerojatnih 30 milijuna sljedbenika, a njegove je kratke filmove o znanosti ukupno pogledalo više od milijardu ljudi. Ranije ove godine vratio se u Bremen, kako bi grupi profesora Springera donirao 50.000 eura za njihova istraživanja imunosustava. Novcem kojeg je počeo zarađivati popularnošću kratkih filmova Hashem planira utemeljiti svoju zakladu za obrazovanje i inovacije. Predviđa kako će to biti neprofitna organizacija, posvećena boljem obrazovanju u nerazvijenim zemljama i potpori talentiranim studentima iz siromašnih obitelji.
Hashem Al-Ghaili je danas u Zagrebu, gdje predaje na TEDxZagreb Satisfaction konferenciji u kinu Europa. Njegov je dolazak putem intervjua početkom ovog tjedna već najavio Večernjakov novinar Zoran Vitas. Nadam se da ste uspjeli kupiti karte.
