Četiri parlamentrane političke stranke: HSLS, HNS, IDS i HSU već su ispunile zakonsku obvezu objavivši izvješća o donacijama koje su primile za potporu političkom djelovanju u prvih šest mjeseci ove godine.
Izvješće su sve stranke dužne objaviti najkasnije do 15. srpnja. Polugodišnje izvješće stranke objavljuju na svojim web stranicama i u njemu moraju specificirati podatke o donatoru, datumu uplate, uplaćenom iznosu donacije, odnosno o tržišnoj vrijednosti darovanog proizvoda ili usluge.
HNS, za sada, prednjači
Hrvatska narodna stranka (HNS) prednjači po prikupljenim donacijama, od 13 donatora, mahom građana, dobila je ukupno 136.000 kuna, osjetno manje nego lani. Uplaćeni iznosi kreću se od 2000 do maksimalnih 30.000 kuna. Među donatorima su i dugogodišnji saborski zastupnik te stranke Goran Beus Richembergh i zagrebački HNS-ovac Tomislav Stojak koji su uplatili po 15.000 odnosno 20.000 kuna.
Skromnih 6188 kuna, odnosno 6600 kuna 'sjelo' je na račune IDS-a i HSU-a.
Samo dvoje donatora 'sjetilo' se IDS-a, tvrtka Agrolaguna stranci je u proizvodima donirala oko 4700 kuna, a 1500 kuna u novcu uplatila joj je jedna građanka.
HSU je privukao pet donatora, skromnih 200 kuna uplatila mu je građanka iz Ploča, najviše je, 5000 kuna, dobio od tvrtke iz Požege.
U usporedbi s istim lanjskim razdobljem, HNS i IDS su 'prošli' lošije, HSU bolje, narodnjaci su u prvoj polovici prošle godine od donatora dobili gotovo pola milijuna kuna, IDS oko 9000 kuna, a HSU samo 800 kuna.
Ipak, kakvo je donatorsko raspoloženje vidjet će se tek nakon što svoja izvješća objave glavni politički akteri, dakle HDZ, SDP i Most.
HDZ je prošle godine kod donatora bio apsolutni favorit, dobio je nešto više od milijun kuna, više nego sve parlamentrane stranke zajedno. Slijedio ga je HNS, te SDP i HDSSB koji su dobili oko 100.000 kuna.
Mora se objaviti i da nema donacija
Stranke imaju obvezu izvijestiti javnost da nisu imale donacija. Tu je obvezu, primjerice, na svojim web stranicama ispoštivao HSLS.
Građani i tvrtke mogu kroz kalendarsku godinu jednokratno ili više puta donirati političke stranke. Fizičke osobe, dakle građani i obrti, mogu jednoj političkoj stranci u kalendarskoj godini darovati do 30.000 kuna, pravne osobe do 200.000 kuna.
Zakon precizno pobrojava tko ne smije donirati političke stranke, to su, primjerice, strane države, državna tijela, javna poduzeća, sindikati, udruge poslodavaca, vjerske zajednice, humanitrane udruge, pojedinci, obrti i tvrtke protiv kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema proračunu ili zaposlenicima itd.
>> Povjerenstvo: Grabar-Kitarović povrijedila načela očuvanja vjerodostojnosti i nepristranosti
odakle im novac, da su mogli sami sebi uplaćivati ? Sva ta partijska bagra dere kožu narodu pa im još i ostaje da uplaćuju naš novac u antihrvatske partijske stranke