U SDP-u od danas više ništa neće biti isto. Nakon dugogodišnje ere Zorana Milanovića stranka s Iblerova trga bira novog predsjednika kojeg, ma tko god to bio, čeka težak i mukotrpan posao. Stranka je duboko podijeljena, kadrovski devastirana, bez jasna sadržaja... Sedmero je kandidata – Tonino Picula, Davor Bernardić, Orsat Miljenić, Ranko Ostojić, Karolina Leaković, Gordana Sobol i Vesna Škulić.
Ipak, Bernardić, Ostojić, Miljenić i Picula slove za favorite. Odnosno Bernardić i Miljenić kandidati su koji iza sebe imaju najveću podršku među šefovima gradskih i županijskih organizacija, a Picula i Ostojić tip kandidata koji na svojoj strani imaju one male, obične članove. Pa će i izbor novog šefa SDP-a pokazati je li članstvo i dalje poslušno svojim vodstvima ili će, kada ostanu sami sa svojim papirićem, glasati kako oni žele.
Biti će zanimljivo vidjeti i koliki će biti odaziv. Na prošlim izborima u stranci od oko 36 tisuća članova na izbore je izišlo njih oko 60 posto. Toliko ih se očekuje i sada, a realno, kad bi ih bilo manje, bio bi to još jedan znak stanja u kojem se stranka danas nalazi. Ako SDP predsjednika ne izabere danas, u prvom krugu, 26. studenog održat će se drugi krug, a 3. prosinca i stranačka konvencija na kojoj će se izabrati kompletno Predsjedništvo i članovi Glavnog odbora.
1. Što je danas najpotrebnije SDP-u?
Bernardić: Međusobno povjerenje, zajedništvo, više rada i šansi ljudima da pokažu što znaju, okupljanje lijevih progresivnih snaga, povratak radništvu i solidarnosti.
Miljenić: Jedinstvo stranke, SDP bez podjela. SDP mora imati jasan i čvrst stav o svakom društvenom pitanju, kao i rješenja za sve probleme koji muče građane.
Ostojić: Vraćanje povjerenja u SDP, i članova i birača. Potrebni su nam jasno definirani stavovi, demokratizacija izbornog procesa, organizacijske promjene...
Picula: SDP-u treba transformacija kako bi mogao vratiti povjerenje građana. Potrebna nam je programska obnova, izrada Statuta.
2. Tko je po vama najveći hrvatski političar i imate li uzor među svjetskim socijaldemorkatima?
Bernardić: Ivica Račan. U važnim je trenucima donosio dobre odluke. Od svjetskih Willy Brandt, bivši njemački kancelar, zbog reforme obrazovanja.
Miljenić: Ivica Račan. Willy Brandt je socijaldemokratski lider koji može biti uzor po mnogo čemu, ali novi uvjeti globaliziranog društva i tržišta traže i nove politike.
Ostojić: Josip Broz ostavio je najdublji trag i najvažniji je političar u našoj povijesti, bez obzira na niz loših stvari. Tu je i Willy Brandt
Picula: Ivica Račan bio je moj politički mentor i prijatelj. Nedvojbeno zaslužuje mjesto u novijoj hrvatskoj povijesti. Poštujem velikane poput Jeana Jauresa, Willyja Brandta...
3. Kakav je vaš stav o vladavini Zorana Milanovića u SDP-u?
Bernardić: Ostavlja puno više dobrog nego lošega. Da su njegovi ministri kao i ja govorili ono što je bilo krivo, SDP bi još imao odgovornost za Hrvatsku.
Miljenić: Pod vodstvom Zorana Milanovića SDP je imao predsjednika Vlade, predsjednika Sabora i predsjednika Republike. To mora biti cilj novog vodstva stranke.
Ostojić: Zamjeram mu zapostavljanje stranačkog rada, ali je također upravo on bio inicijator demokratizacije SDP-a i za njegova mandata SDP nije pao ispod 30%
Picula: Uz pozitivne iskorake, iza njega je ostalo dosta tog lošeg. Gubili smo politički identitet, većinu izbora, a sužavao se prostor unutarstranačke demokratičnosti.
4. Treba li SDP izlaziti na izbore u dijaspori?
Bernardić: O Saboru, koji donosi zakone, trebaju odlučivati oni na koje se ti zakoni odnose. Ljudi koji žive u Hrvatskoj.
Miljenić: Ne.
Ostojić: O budućnosti Hrvatske trebaju odlučivati oni koji u Hrvatskoj imaju prebivalište i tu plaćaju porez.
Picula: Da, jer i tamo žive naši državljani koji imaju pravo glasa. SDP bi se, kao velika stranka, morao ponuditi i biračima u dijaspori.
5. Koji je vaš stav o vjeronauku u školama?
Bernardić: Žao mi je što na vlasti nismo otvorili temu revizije vatikanskih ugovora. Djeca se ne smiju osjećati isključena ako ne idu na vjeronauk.
Miljenić: Vjeronauk treba biti izborni predmet na početku ili kraju nastave kako bi ga mogla pohađati djeca koja žele. Samo tako može biti doista izborni predmet.
Ostojić: Zalažem se za reviziju vatikanskih ugovora, a do te revizije treba učiniti sve da djeca koja ne idu na vjeronauk ne budu diskriminirana.
Picula: Dominantno katoličku tradiciju treba poštovati, ali je ne bi trebalo koristiti za uskraćivanje ravnopravnosti koja je zajamčena svim građanima.
6. EU Angele Merkel ili Mattea Renzija - diktat štednje ili državne investicije za poticanje rasta?
Bernardić: EU je pred izazovom kako uvesti ista pravila za sve članice. Rast treba osigurati kombinacijom državnih i privatnih investicija.
Miljenić: Država ne može stajati po strani, mora se uključiti u poticanje rasta i zaposlenosti. A pogotovo u ispravljanje društvenih nepravdi i nejednakosti.
Ostojić: Matteo Renzi. Štednja na kojjoj inzistira Merkel, pogledajte samo Grčku, nisu dovele do rasta gospodarstva, već do urušavanja društva i porasta nejednakosti.
Picula: Politika štednje loša je terapija krivo postavljene dijagnoze. Posljedice su donijele eroziju socijalnih servisa države. Želim Europu u kojoj je školovanje slobodno.
7. Slabljenje NATO-a zbog Trumpa i okretanje zajedničkoj vojsci EU? Jeste li za sankcije Rusiji?
Bernardić: NATO treba i ostat će jak kao jamac stabilnosti. Zajednička vojska u EU moguća je samo ako Komisiju i predsjednika biramo na izborima.
Miljenić: Hrvatskoj trebaju euroatlantske integracije, NATO i EU, jer nam jamče sigurnost i stabilnost razvoja. Sankcije Rusiji su opravdane.
Ostojić: EU nisu samo Njemačka i Francuska, tu su i neutralne Irska, Austrija, Malta pa je zajedničku vojsku EU teško zamisliti. Mo moramo raditi u okviru NATO-a.
Picula: Jedno ne treba konfrontirati drugome - SAD mora ostati europski partner, ali to ne znači da se Europa ne treba oslanjati na svoje kapacitete.
8. Što volite raditi u slobodno vrijeme, koja vam je omiljena knjiga, bend?
Bernardić: Bavim se sportom. Knjiga je "Nula: Biografija opasne ideje". Charlesa Seifea, američki matematičar i novinar Science. Bend ne mogu izdvojiti.
Miljenić: U slobodno vrijeme volim čitati, družiti se s prijateljima i baviti sportom. Rado čitam Briana Haiga i Leeja Childa. I slušam Brucea Springsteena.
Ostojić: Slobodno vrijeme trudim se provesti s obitelji, a tu su izviđači. Omiljena knjiga Remarquea "Na zapadu ništa novo", a bend prijatelji s kojima sviram već godinama.
Picula: Kao stari rocker koji je nekoć želio mijenjati svijet gitarom ne mogu pobjeći od vezanosti za muziku ni danas. Najčešće mi sviraju Beatlesi, Stonesi, Doorsi, Springsteen...
>> Piculi rastu šanse, ali Bruxelles mu je uteg. Ostojić dobro kotira
Tito - više od 900 masovnih grobišta poslije rata. Račan-razoružao Hrvatsku '90 i i napušta sabor kad se glasa za neovisnost.