Kulturna baština

Amerikanac bi Veliku Horvatsku pretvorio u luksuzni fitness-centar

'horvatska1_mlm_zag_180810'
Foto: ''
1/3
19.08.2010.
u 11:00

Država u ovim kriznim vremenima novca nema i mogla bi Veliku Horvatsku investitorima dati i za kunu, kaže načelnik Desinića Zvonko Škreblin.

U doba turskih osvajanja srednjovjekovni dvorac Veliku Horvatsku u općini Desinić, kaže legenda, obranilo je svega 25 mladića. Dvorac sagrađen u 16. stoljeću koji je pripadao velikotaborskom vlastelinstvu Ratkayevih sve do 1793. godine jedno je vrijeme bio i samostan, a od 1914. godine pa sve do prije dvije godine u njemu je bila prvo osnovna, a kasnije i područna škola.

Općina krpa i sanira, ali...

No, s odlaskom školaraca, dvorac u posljednje vrijeme sve više propada. Načelnik Desinića Zvonko Škreblin kaže kako Općina krpa rupe na dvorcu i sanira kako se ne bi posve urušio, no za neke veće zahvate novca nema.

- Dvorac je na putu između Termi Tuhelj, Velikog Tabora i Termi Olimia u slovenskom Podčetrtku i bilo bi idealno kad bi ga se preuredilo u turističke namjene. Nedavno je u Desiniću bio i jedan Amerikanac iz mirovne misije iz Sarajeva kojeg fasciniraju zagorski dvorci i koji je spreman ovdje uložiti svoj novac i otvoriti fitness-centar. Dvorac je u vlasništvu države, novca u ovim kriznim vremenima očito nema i moglo bi se potencijalnim investitorima ovo ruševno zdanje uz obvezu restauracije u skladu s onim što nalažu konzervatori dati i za jednu kunu - rekao je načelnik Desinića Zvonko Škreblin, dodajući kako su dvorac nudili i Muzejima Hrvatskog zagorja da se tu otvori muzej.

Nema arhivske građe

Ravnateljica muzeja Goranka Horjan rekla nam je kako dvorac ne bi mogao biti muzej jer u njemu jednostavno nema nikakve arhivske građe koja je tijekom stoljeća nestala iz dvorca.
- Općina bi trebala definirati što želi od dvorca, no ja mislim da je najbolje rješenje da se nađe potencijalni investitor te da se dvorac preuredi u ugostiteljski objekt sa smještajnim kapacitetima jer u tom kraju nedostaje takvih objekata.

Prvi susjed dvorca, 55-godišnji Franjo Blažun, smatra pak da bi država trebala povesti više računa o svojim zaštićenim spomenicima kulture.
- Ovaj dvorac trebalo bi preurediti i ovdje otvoriti nešto što bi bilo na korist svima. U sličnom objektu u susjedstvu, u Bidružici nalazi se Dom za psihički bolesne odrasle osobe, možda bi se ovdje mogao napraviti dom za umirovljenike - kaže Franjo Blažun.

Komentara 5

Avatar Časna seka
Časna seka
20:05 19.08.2010.

Neš ti dvorca.

SL
slogi
08:14 20.08.2010.

dvorci Veliki Tabor, Horvatska, Mali Tabor i Miljana dio su jedne zajedničke povijesne cjeline i bogate kulturne baštine koju su nam ostavili slavni grofovi koji su svojim radom ostavili bogato kulturno nasljeđe nama \"Ratkajcima\" a i svim ostalima , aa mi bi to trebali očuvati i također ostaviti budućim generacijama..ljudi pa nitko ne shvaća šta imamo, imamo takvo kulturno nasljeđe koje nam nudi toliko mogućnosti za razvoj a mi ili nismo dovoljno pametni ili još gore da ne znamo to iskoristiti..nema arhivke građe, nema novaca, ili još gor starački dom....gopođo Goranka treba napraviti dodatna arheološka istraživanja, proučiti arhivsku građu Rattkaya u arhivu u Zagrebu i dobiti ćete priče i više nego što trebate...uglavnom svi bi se trebali primiti posla i ostavite nešto budućim generacijama..a ako nemožete Vi vjerujte ima mladih i pametnih ljudi kojima je stalo do budućnosti...

LU
ludva
18:00 20.08.2010.

a Desinić najnerazvijenija općina.........ljudi na burzi...Oni koji završe fakultet. nikada se više ne vrate.. . .... a dvorci propadaju.. Zagorje bajka na dlanu.... .. Da ne povjeruješ...Idemo dalje!.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije