Dva masovna pokolja, u El Pasu i Daytonu, prošlog vikenda u Sjedinjenim su Državama još jednom otvorili pitanje o slobodi nošenja oružja i potrebi da se ona ograniči. SAD je jedinstven slučaj u razvijenom svijetu jer sloboda nošenja oružja u toj je zemlji dio političke debate u kojoj se na ljevici nakon svake masovne pucnjave javljaju glasovi da treba ograničiti broj oružja na ulici, dok desnica odgovora da je to udar na slobodu pojedinca. Prema jednom istraživanju iz 2011., na sto ljudi u SAD-u dolazi čak 88 komada oružja. Isto tako, procjenjuje se da se ustrijeli godišnje oko 115 tisuća ljudi, što uključuje ubojstva, samoubojstva, ranjavanja, nesreće...
I desnica za ograničavanje
Odmah nakon masovnih pokolja, dio je opozicijskih političara iz Demokratske stranke za povećanje mržnje u društvu okrivio američkog predsjednika Donalda Trumpa.
– Trump stvara klimu koja potiče nasilni ekstremizam – rekao je senator Bernie Sanders.
S druge strane, američki je predsjednik osudio napade te je dodao da “nema mjesta mržnji u SAD-u”. Jučer je ipak dodao da se “možda mora napraviti više” kako bi se zaustavili ovakvi napadi, što je retorika koja se obično može pronaći kod demokrata. Uz to je dio odgovornosti za klimu u društvu, u skladu s dosadašnjom svojom praksom, pripisao medijima. “Mediji imaju veliku odgovornost za život i sigurnost u našoj zemlji. Lažne vijesti pridonosile su ljutnji i bijesu godinama. Praćenje vijesti mora početi biti pošteno, balansirano i nepristrano, inače će se ovi problemi samo povećati”, napisao je američki predsjednik na Twitteru.
Rasprava se također preselila i na političku i ideološku ravan gdje su brojni na ljevici i desnici osudili “bijelu supremaciju”. To je napravio i utjecajni konzervativni časopis “National Review” koji je zaključio da “bjelački rasizam predstavlja jednaku prijetnju za SAD kao i militantni islam”. Napisi ovog dvotjednika mogli bi utjecati na dio američke desnice jer radi se o jednoj od najpoznatijih konzervativnih publikacija u SAD-u. Svi bjelački nacionalisti imaju jednu jaku zajedničku crtu – smatraju da migranti, muslimani, židovi i svi koji imaju drugačiju boju kože, ugrožavaju bijelu rasu i oduzimaju joj prvenstvo koje joj pripada. Ubijanje vide kao sveti rat za bjelačku nadmoć. Ovo se posebno odnosi na Sjevernu Ameriku, Europu i Australiju, a upravo na tim kontinentima, u posljednjih osam godina, u 16 velikih napada bjelačkih terorista ubijeno je 175 ljudi.
I konzervativne novine “New York Post” izašle su jučer sa snažno obojenom naslovnicom “Zabranite jurišno oružje”. Radi se o najdražim novinama američkog predsjednika te je očigledno da su sve glasniji i oni na desnici koji traže da se promijene američki zakoni o nošenju oružja.
Amerikancima pravo na nošenje oružja jamči i ustav, odnosno njegov drugi amandman, u kojem piše da se “pravo ljudi na nošenje oružja neće povrijediti”.
Prekogranična kupnja puške
Američki konzervativci uglavnom su dosad govorili da se oružje ne bi trebalo zabraniti jer ono ne ubija ljude. “Ljudi ubijaju ljude”, viču oni. Nošenje oružja uglavnom žele zadržati zbog prava Amerikanaca na zaštitu, ali zato da bi se zaštitili od svoje vlade ako bi ona postala diktatorska.
– U osnovi, desnica smatra da temelj za drugi amandman nije vezan za samoobranu ili lov. On se odnosi na otpor tiraniji – dobro je opisao tu poziciju prije četiri godine konzervativni intelektualac Ben Shapiro. Umjesto da kontrolira oružje, vlada bi se trebala pozabaviti mentalnim zdravljem stanovnika, smatraju konzervativci. Na tom tragu je i predsjednik Trump jučer pozvao zastupnike da postrože provjere kupaca oružja. Nacionalna asocijacija za oružje (NRA), jedna od najsnažnijih lobističkih grupa u SAD-u, podržava upravo to stajalište i na svaki se način pokušava izboriti za održanje prava pojedinaca da nose oružje.
Što govore podaci? Od svih incidenata u SAD-u ove godine u kojima je netko upucan, tek su 0,8 posto bili masovne pucnjave, koje to postaju kada ima četiri ili više žrtava. Pa iako to dokazuje da je problem oružja širi od masakara, u SAD-u je ove godine dosad bilo čak 255 masovnih pucnjava.
Kako savezne države imaju široku autonomiju u donošenju zakona, neke od njih zabranjuju jurišno oružje, a druge ne. Tako strog zakon ima Kalifornija koja zabranjuje jurišno oružje. No, da to nije dovoljno dokazuje slučaj od prije samo tjedan dana kada je napadač ubio troje ljudi i ranio 15 na festivalu češnjaka u toj saveznoj državi. Oružje je jednostavno kupio u susjednoj državi Nevadi.
Oružje se u SAD-u može kupiti primjerice i u Walmartu, lancu supermarketa s robom široke potrošnje, a upravo je u jednom od njih u El Pasu i počinjen masakr prije nekoliko dana. Zato sada neki aktivisti rade pritisak na lanac supermarketa da prestane prodavati oružje.
Američka javnost općenito je sklona tomu da federalna vlada uvede neka ograničenja za nošenje oružja. Anketa Reutersa i Ipsosa u veljači pokazala je da 69 Amerikanaca želi jaku ili umjerenu restrikciju kupovanja oružja (85 posto demokrata i 57 posto republikanaca), a 55 posto ih podržava politike koje bi otežale posjedovanje oružja. No, one koji bi uvodili takve zakone ograničava činjenica da je posjedovanje oružja postalo dio američke kulture. Za neke Amerikance, ono je dio socijalnog tkiva i oko oružja ili lova sklapaju se društvene veze koje nije lako razriješiti. Prema jednom istraživanju, među onima koji imaju oružje, polovica ih ima prijatelje koji nose oružje. Među onima koji ne nose, tek ih 10 posto zna nekoga tko posjeduje oružje. To znači da postoje dva odvojena društva u SAD-u.
sačuvaj me bože američke kulture...