kolinda grabar-kitarović

ANALIZIRAMO Predsjednica na pola mandata – 4 ključna poteza

Kolinda Grabar-Kitarović
Foto: Boris Ščitar/Večernji list/PIXSELL
22.08.2017.
u 17:01

K. Grabar-Kitarović bila je na 75 putovanja. Osim u SAD, najčešće je putovala u BiH i Sloveniju

Bitna u brendiranju, posebno u vezi s geopolitičkim pozicioniranjem, jest uloga lidera. Ona sve više dobiva na značaju s obzirom na trend personalizacije i prezidencijalizacije politike. Predsjednici države, vlade, parlamenta dobivaju puno prostora u medijima. Kako ističu mnogi autori, ljudsko je lice snažan medij, sposobno prenijeti identitet i osobnost, stoga nas privlače države i kompanije sa snažnim liderom. No uloga lidera može imati samo kratkoročni učinak ako nije praćen konkretnim političkim i institucionalnim potezima – objasnila je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na svibanjskoj konferenciji Večernjeg lista o brendiranju Hrvatske. Upravo koncept prezidencijalizacije politike daje najbolji uvid u prvu polovinu njezina mandata na Pantovčaku.

Vrlo aktivna

Kolinda Grabar-Kitarović vrlo je odlučna biti vidljiva, kako u javnosti tako na diplomatskom planu. Proaktivnija je u odnosu na prethodnike. U brojkama – u dvije i pol godine mandata Grabar-Kitarović odradila je oko 75 putovanja, a osim u SAD, najčešće je putovala u BiH i Sloveniju te je dva puta bila u Afganistanu. Znaju se čuti kritike o opravdanosti putovanja, na kojima je prate gospodarstvenici, i njihovim rezultatima, posebice za ekonomiju, no predsjedničin posao jest da putuje i prezentira državu te da gospodarstvenicima otvori vrata i da platformu za suradnju, nakon čega ovisi o njima.

Kolinda Grabar-Kitarović
1/1

Brojke pokazuju što se znalo i prije izbora – glavna je vanjskopolitička agenda partnerstvo sa SAD-om, uz koje se veže i vojna suradnja i kupnja naoružanja. U odnosu sa SAD-om vidi se najbolje kako djeluje politički nerv – surađivala je s administracijom predsjednika Obame, pa i podržavala Hillary Clinton, ali jednom kad je Donald Trump postao predsjednik, pozornost je, pragmatično, usmjerena na njega. K. Grabar-Kitarović i njezin kolega iz Poljske Andrzej Duda uspješno su i novoj administraciji progurali inicijativu Tri mora, idejno začetu u Atlantskom vijeću, o povezivanju sjevera i juga Europe koja je Hrvatsku “gurnula” prema središnjoj Europi.

Kolinda Grabar-Kitarović
1/26

Mnogi su s podsmijehom promatrali “proguravanje” predsjednice do Trumpa na summitu NATO-a u Bruxellesu na što je ona lakonski odgovorila: “To mi je posao.” Iz diplomatskih izvora doznalo se kako je ta osobina predsjednice, da bez kompleksa razgovara s kim želi, utjecala na to da Trump prihvati poziv na summit Tri mora u Poljskoj, gdje se susreo s predsjednicom. Također, predsjednica je prva anticipirala promjenu globalnih odnosa prema Rusiji te probila led sastankom s ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom. 


Druga linija međunarodne suradnje – ona horizontalna – nešto je od čega K. Grabar-Kitarović ne bježi, ali i ne naglašava. Korak u iskazivanju dobre volje za pragmatičnu suradnju bilo je potpisivanje deklaracije s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Ipak, i potpisivanje deklaracije, ali posebice izjava na obilježavanju godišnjice Oluje o tome kako “nam je žao svakog života, i srpskog i hrvatskog”, smirila je tenzije koje se uvijek oko Oluje uzburkaju. Potpisivanje deklaracije, kao i prijedlog da se osnuje ministarstvo demografije, izazvalo je nezadovoljstvo u Vladi, no takve su situacije neizbježne u situaciji kad predsjednica i premijer sukreiraju vanjsku politiku i kad predsjednik, koji ima ogroman izborni legitimitet, ima i ograničene ovlasti, što izaziva frustracije kod predsjednika, ali i kod birača koji očekuju ispunjenje predizbornih obećanja koje predsjednik po ovlastima i ne može ispuniti.
Ideološku matricu odredila je od početka, simbolički predstavljenu micanjem biste Josipa Broza s Pantovčaka. Kritizirali su je da ne osuđuje dovoljno jasno radikalne skupine, a o toleranciji je progovorila tek kad su tenzije u društvu dosegle vrhunac.

Najveći test

No najveći i najozbiljniji test mandata bio je nakon parlamentarnih izbora. Koristeći ustavne ovlasti da se brine o urednom funkcioniranju državne vlasti, osigurala je stabilnost, crpeći savjete od profesora ustavnog prava. Iako dolazi iz HDZ-a, K. Grabar-Kitarović prošla je test neovisnosti. No odnosi s HDZ-om su zahladili, prvo s Tomislavom Karamarkom jer joj je, pisalo se, zamjerio što mu kao relativnom pobjedniku izbora 2015. nije dala mandat za sastavljanje Vlade. Andreju Plenkoviću se zamjerila, i to kad je u jeku krize vlasti koja je stigla nakon sukoba HDZ-a i Mosta, dok je Plenković pokušavao složiti novu većinu, sazvala konzultacije na Pantovčaku ne bi li provjerila postoji li potencijal za parlamentarnu većinu. S Plenkovićem je izbio tihi rat kad je iz Salzburga kritizirala angažman vojske na požarištu kod Splita, zbog čega je ministar Damir Krstičević najavio pa odustao od ostavke. Suradnja sa Zoranom Milanovićem bila je nikakva, dok je suradnju s Tihomirom Oreškovićem obilježio njezin zahtjev za smjenu tadašnjeg šefa SOA-e Dragana Lozančića. I dalje je nejasno zašto je tražila razrješenje, osim objašnjenja kako je izgubio njezino povjerenje.

Komentara 84

ŠT
ŠtoReći
17:36 22.08.2017.

josipović je imao potporu novinara ali ne i naroda,dokaz tome su njegov izgubljeni mandat

ST
stefj
17:37 22.08.2017.

Ne treba idealizirati, no mora se primijetiti da se predsjednica stvarno trudi, da radi na promociji Hrvatske, te da ne šteti... Uz to dobro se drži koliko ju mediji napadaju, te koliko ju blate raznim glupostima. Ona je zapravo živi primjer koliko je malo dobre volje dovoljno da se pokrenu stvari, ali i koliko je teško, uz ove medije i oporbu, biti konstruktivan. Puno se lakše baviti destrukcijom i ideologijom kao prošli predsjednici... Nije ona savršeni predsjednik, no ona zapravo pokazuje koliko su Mesić i Josipović bili loši predsjednici, katastrofalno loši...

Avatar Moodleen
Moodleen
17:42 22.08.2017.

Je, je... baš je stručna osoba za anilziranje gospođe Kolinde ova "novinarka". Jel još malo honorarno radi i za neku "nevladinu"?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije