Svijet se nalazi na rubu postantibiotičke ere koja bi zdravstvo mogla vratiti u srednji vijek, potvrdili su jučer znanstvenici objavivši da je pronađena nova bakterija otporna na sve poznate vrste antibiotika, uključujući i Colistin, lijek koji je korišten kao posljednja mjera u slučajevima teško oboljelih pacijenata.
Prijeti nam katastrofa
Bakterija MRC-1 sposobnost rezistencije razvila je u Kini, a najvjerojatniji je uzrok prekomjerna uporaba antibiotika na farmama, pri uzgoju svinja. Bakterija se počela širiti na područje Laosa i Malezije, a kada se proširi diljem svijeta, vjerojatno će proširiti svoje rezistentne gene i na ostale bakterije, što znači da će se naglo podići smrtnost od bolesti koje su danas sasvim uobičajene i potpuno izlječive. Već se sada sve teže liječi rastući broj infekcija kao što su pneumonija, tuberkuloza i gonoreja.
– Svake godine u EU umire 25.000 ljudi zbog sve veće otpornosti na antibiotike. Ne učinimo li nešto odmah, prijeti nam katastrofa – ustvrdio je europski povjerenik za zdravstvo Vytenis Andriukaitis. Poseban je problem taj da je posljednji antibiotik otkriven 1987. godine, a nove vrste nema na vidiku. Jedino je rješenje smanjenje uporabe antibiotika u humanoj i veterinarskoj medicini, gdje se oni danas koriste masovno i neselektivno, čak i u slučajevima virusnih infekcija. Gotovo polovica svjetske proizvodnje antibiotika troši se u uzgoju stoke i peradi, a u konačnici sve završi u ljudskom organizmu.
Svjetska zdravstvena organizacija u Tjednu pravilnog korištenja antibiotika (do 22. studenog) objavila je rezultate ankete provedene u 12 zemalja, čiji su podaci poražavajući: 44% građana vjeruje da se otpornost na antibiotike razvija samo kod ljudi koji neselektivno uzimaju antibiotike. No bakterijom otpornom na sve antibiotike može se zaraziti bilo tko u svijetu, poručuje SZO.
Pogrešan prekid terapije
Iako smo malo educiraniji nego prije petnaestak godina, hrvatskim liječnicima često se diže kosa na glavi kada pacijent u ordinaciju uđe i kaže: “Imam virozu, dajte mi Sumamed”. – No, ako je u pitanju viroza, objasnim da za nju antibiotik nije potreban i da se njegovim nepotrebnim uzimanjem, koje može oštetiti jetra i bubrege, stvara otpornost, zbog koje sljedeći put lijek neće biti učinkovit – govori dr. sci. Jelena Ević, spec. obiteljske medicine. Ističe i da pacijenti često griješe i kad propisani antibiotik prestanu piti nakon 4-5 dana, čim se simptomi smire. – Međutim, bakterije u tom slučaju nisu do kraja uništene i mogu se namnožiti pa će se infekcija ponovno razviti – upozorava. Događa se i da pacijenti nazovu telefonom i kažu: “Bolestan sam, ostalo mi je antibiotika od prošlog puta pa ću to uzeti, pošaljite mi još”, što je također pogrešno.
– Antibiotike vrlo malo koriste u skandinavskim zemljama – napominje dr. Dijana Mršić Novački, specijalistica obiteljske medicine. Svjetska udruga potrošača uputila je hitni zahtjev lancima brze hrane da prestanu upotrebljavati meso životinja i peradi kojima se rutinski daju antibiotici.
>> Zbog prevelike uporabe antibiotici sve neučinkovitiji
grozno. p azna se vec bar 30-40 godina se zna za to. Neodgovorni ljecnici, mutavi pacijenti i masovni uzgoj peradi, svija itd kojima se preventivo roknu injekcije da prezive tovljenje.