Šesti kvartal zaredom raste broj proglašenja stečaja poduzeća unutar Europske unije te je sad dostigao razinu iz 2015. U usporedbi samo s prethodnim tromjesečjem ove godine broj stečajeva porastao je 8,4 posto, donosi Eurostat, statistički ured koji je osnovao Europski parlament. Koliko je poduzeća otišlo u stečaj u pojedinim zemljama EU nisu računali, ali stručnjaci su, zato, proučavali krah tvrtki po djelatnostima pa zaključili kako gotovo svi sektori gospodarstva u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na prethodni, bilježe povećanje broja stečajeva.
Najviše bankrota primijetili su u segmentu obrazovanja, zdravstva i društvenih djelatnosti, usluga smještaja i prehrane te prijevoza i skladištenja. Dva su potonja sektora usporedili i s pretpandemijskim četvrtim kvartalom 2019. pa došli do podatka da se, u odnosu na danas, broj stečajeva u sektoru smještaja i prehrane povećao za čak 82,5 posto, a u branši prijevoza i skladištenja 56,7 posto. Samo su dvije grane gospodarstva, donosi Eurostat, u kojima se drugom tromjesečju 2023. smanjio broj stečaja u odnosu na 2019., a to su industrija i građevinarstvo.
Također, kako ističu u statističkom uredu EU, kad je riječ o registracijama novih poduzeća, u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, nakon povećanja od dva posto, one su u drugom tromjesečju 2023. neznatno smanjene, za 0,6 posto. Općenito gledajući, od 2023. broj registracija poduzeća veći je nego tijekom razdoblja između 2015. i 2022. Sad kad smo "pokrili" brojke, idemo na ono što, konkretno, one i znače.
VEZANI ČLANCI:
Najveći broj bankrota poduzeća su, prema podacima Eurostata, proglašavala u drugom tromjesečju 2020. godine, što nije nimalo čudno s obzirom na to da se upravo u tom razdoblju zahuktavala pandemija, a usred lockdowna, sektori poput već spomenutih smještaja i prehrane te prijevoza i skladištenja naprosto nisu radili. Granice su bile zatvorene, baš kao i hoteli te restorani, a ljudi su ostajali u svojim kućama.
Zabilježen je tad i najmanji broj novoregistriranih firmi, što opet ne čudi uzmemo li u obzir prethodno napisano. Nakon što se situacija s koronom stabilizirala, tvrtke su se ponovno počele otvarati, veliki skok bio je godinu dana nakon proglašavanja bankrota te, naravno, nisu to sve one iste tvrtke koje su u 2020. stečaj i proglasile. Do otprilike sredine prošle godine stanje je bilo stabilno, a onda su stečajevi opet krenuli. Uzmemo li tu u obzir još činjenicu da oko 80 posto novoosnovanih firmi propada u prvih pet godina postojanja, postaje jasnije što se događa.
