Cijene nafte na svjetskim tržištima skočile su jutros 20 posto, na najviše razine posljednjih šest mjeseci, sa 60 na 72 dolara. Posljedica je to napada jemenskih pobunjenika Hutija s deset dronova na postrojenja naftne kompanije Aramco, u pokrajini Abqaiq, 60 kilometara jugozapadno od Dahrana u saudijskoj Istočnoj pokrajini, u kojoj se nalazi najveća svjetska rafinerija nafte, te u pokrajini Khurais, 150 kilometara sjeveroistočno od Rijada, u kojoj je drugo po veličini naftno polje u zemlji, cijene nafte na svjetskim tržištima skočile su u ponedjeljak više od 10 posto, na najviše razine posljednjih pola godine. Kako naftno polje Khurais proizvodi oko 1 posto svjetske nafte, a Abqaiq je najveći pogon tvrtke – s kapacitetom za preradu 7 posto globalne opskrbe, nakon što je Saudijska Arabija smanjila proizvodnju za 5,7 milijuna barela na dan, što je gotovo polovina njezine cjelokupne proizvodnje, skok cijena barela stabilizirao se na 13 posto do zaključenja ovoga izdanja na londonskom tržištu, na 68,05 dolara po barelu, dok je na američkom tržištu barel poskupio 15 posto, na 60,90 dolara.
– Teško je u ovom trenutku reći koliko će to sve utjecati na Hrvatsku i koliko će poskupjeti naftni derivati. Odgovor ćemo imati za dva-tri tjedna, kada počne prerada nafte koju ćemo sada kupiti skuplje – kazao je za Večernji list energetski stručnjak i konzultant te bivši ministar gospodarstva, Davor Štern ističući da bi litra benzina kratkoročno mogla poskupjeti i do jednu kunu.
– Šteta će sigurna biti velika, s obzirom na to da je Armaco najveća naftna kompanija na svijetu i ovo što im se sada dogodilo, taj akt, vrlo je neugodan i to ne samo za njih već je pokazao kako je ta cijela naftna industrija ranjiva – kazao je Štern podsjećajući kako je zadnji napad na naftna postrojenja koji smo vidjeli bio u Kuvajtu za vrijeme kuvajtskog rata.
Pogledajte video o napadu:
Cijene nafte i Putin
– Tada su zapalili stotine bušotina i trebalo je dugo vremena da se to sve sanira. Međutim, tada su uspjeli sve sanirati i nakon godinu dana vratiti proizvodnju natrag na istu razinu. Tada je to bio i puno veći napad nego ovaj danas – komentira Štern.
Osvrnuo se Štern i na najavu američkog predsjednika Donalda Trumpa da će na tržište pustiti rezerve od 700 milijuna barela nafte skladištene u Teksasu i Louisiani da bi koliko-toliko neutralizirao naftni šok.
– Trumpova najava da će pustiti rezerve nafte može spasiti cijene nafte jer imaju veliku proizvodnju i samim tim i zalihe, ali je pitanje hoće li Amerika tu imati interese. Ove niske cijene nafte danas pogađaju prije svega Rusiju s kojom Trump ima obračun. Ako je američki politički interes da i dalje održi niske cijene da ruska ekonomija i dalje ima negativne posljedice onda će pustiti rezerve i neće se osjetiti gubitak proizvodnje u Saudijskoj Arabiji. Ako im to nije prvotni cilj, onda će se cijene podići i onda će proizvođači nafte od toga imati velike koristi – smatra Štern, ističući kako je ovih 13 posto poskupljenja bio više psihološki efekt nego nestašica na tržištu.
– Pravi pokazatelj bit će ako Trump pusti zalihe – kaže Štern.
Međutim, treba vidjeti, ako se ti napadi ponove, treba uzeti u obzir novi vid ugroze proizvodnje nafte u svijetu. Ako danas Huti, koji nisu tehnološki opremljeni za ozbiljno ratovanje mogu dronovima napraviti toliku štetu, koliko mogu onda vojske Irana, Iraka, ili bilo koja dobro organizirana teroristička skupina može sada s dronom raditi što hoće i ugroziti svjetsko naftno tržište, naglasio je Štern, dodajući kako i mi u Hrvatskoj moramo uvijek biti zabrinuti za cijenu nafte jer smo ovisni o uvozu naftnih derivata.
– Kada je Ina bila jača, ugroza je bila manja. I eto, sada se pokazuje koliko je bila loša politika smanjivanja istraživanja u Indiji, zatvaranje rafinerija... One zemlje koje imaju vlastitu proizvodnju imat će prednost i bit će im lakše nego drugima. Poskupljenje nafte dovest će do cijelog niza drugih poskupljenja i do poremećaja ekonomije u Hrvatskoj – siguran je Štern.
Naš naftni stručnjak kaže da su Rusi napravili pametnu strategiju u vezi naftnih postrojenja, te, iako je to financijski jako skupo i komplicirano, Rusi su napravili rafinerije daleko jedne od drugih, upravo zbog mogućeg bombardiranja ili terorističkog napada ili sabotaže.
Za SAD i Saudijsku Arabiju nije sporno da zapravo Iran stoji iza napada na Saudijsku Arabiju postavljajući pitanje kako su i na koji način, ako su lansirani iz Jemena, ti dronovi stigli do naftnih postrojenja Armaco s obzirom na to da su udaljena više od 800 kilometara?! Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, čija je zemlja velik regionalni protivnik Irana, upozorio je da je Saudijska Arabija spremna i sposobna odgovoriti na taj “teroristički napad”, dok američki predsjednik Trump prijeti direktno vojnom intervencijom napisavši na Twitteru da SAD “ima razloga vjerovati da zna” tko je odgovoran za napad na saudijsko naftno postrojenje i da se priprema oružana intervencija, ovisno o potvrdi.
“Napadnuta je zaliha nafte Saudijske Arabije. Postoji razlog da vjerujemo da znamo tko je krivac, spremni smo za oružani napad ovisno o potvrdi, ali čekamo da od Kraljevstva čujemo za koga oni vjeruju da je bio uzrok ovog napada i pod kojim uvjetima ćemo nastaviti”, napisao je Trump i kaubojski poručio: “Naš obarač je spreman.”
Istodobno, zapovjednik iranskih revolucionarnih zračnih snaga Amir Ali Haji Zadeh rekao je da su “sve američke baze i brodovi u regiji udaljeni 2000 kilometara unutar dometa iranskih raketa”, ističući da su nakon obaranja američkog bespilotnog zrakoplova tijekom lipnja “svoje rakete usmjerili prema američkim bazama u Kataru i Al Dhafri u UAE-u i američkom razaraču u zaljevu Oman”.
Ne žele nikakve pregovore
Napadi na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji od jemenskih pobunjenika Hutija došli su u vrijeme kada se, nakon odlaska ratobornog brka Amerike Johna Boltona, sve glasnije govorilo o mogućem sastanku između američkog i iranskog predsjednika Trumpa i Rohanija za vrijeme zasjedanja Opće skupštine UN-a u New Yorku. Analitičari su uvjereni kako iza tog napada stoji iranska Revolucionarna garda koja pod svaku cijenu želi minirati bilo kakav susret između Trumpa i Rohanija s obzirom na to da prema svojoj ideologiji i doktrini smatra da je “SAD najveći sotona kojeg treba istrijebiti”, a ne pregovarati s njim.
Nedugo prije zaključenja ovoga izdanja stigla je i vijest da su iranske snage zaplijenile jedan tanker u Hormuškom tjesnacu.
Kuha Trump kašu koju budemo mi svi pojeli...