Dvaput godišnje veledrogerije u javnost upute apel da im je voda došla do grla, odnosno da su dugovanja bolnica za lijekove tolika da veledrogerijama ugrožavaju dalje poslovanje. Tako su i danas iz Koordinacije veledrogerija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca upozorili da je s krajem svibnja ukupni dug bolnica za lijekove i medicinski potrošni materijal dosegnuo 600 milijuna eura i time povijesni maksimum, dok je dospjeli dug premašio 400 milijuna eura. Samo u pet mjeseci ove godine dug je porastao za 200 milijuna eura, što je najveći rast u takvom razdoblju ikad zabilježen i ozbiljno ugrožava ekonomsku održivost poslovanja veledrogerija.
Zalihe za mjesec dana
Iz Ministarstva zdravstva kažu pak da je bolnicama prošli tjedan isplaćeno 7,5 milijuna eura za podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, a nove će isplate uslijediti. Trenutačno isporuka lijekova bolnicama nije ugrožena, no ovo stanje ne bi smjelo potrajati.
– Još imamo lijekova na zalihama i, dok ih ima, dotle ćemo ih isporučivati. Te bi zalihe mogle potrajati otprilike mjesec dana – kazao nam je Jasminko Herceg, predsjednik HUP-ove Koordinacije veledrogerija i predsjednik uprave Medike. Najviše potražuju četiri najveće veledrogerije, čak 67% od ukupnog duga. Medika potražuje najviše,195 milijuna eura.
Veledrogerije očekuju hitno plaćanje dospjelog duga, koji je premašio 400 milijuna eura. Rok dospijeća je zakonskih 60 dana, međutim više od 90 milijuna eura ovih bolničkih dugova premašuje rok od 180 dana. Veledrogerije već dugo traže da se dogovore mjere koje bi sprečavale dalje povećanje duga, međutim...
– Već godinu dana tražimo sastanak s ministrom zdravstva, no ministar Beroš nas je u 16 mjeseci pozvao samo jednom, i to samo Mediku, kad smo tužili bolnice prošle godine – otkriva Herceg kroničnu boljku – izostanak komunikacije. Naime, Medika je u rujnu prošle godine poslala prijedlog za ovrhu na adrese 28 bolnica koje nisu platile lijekove dulje od 180 dana. Dug bolnica Mediki tada je iznosio 210 milijuna eura, dok je ukupni dug prema veledrogerijama koji je u tom trenutku prelazio 180 dana iznosio 603 milijuna eura. Na višekratne opomene, najave ovrha i pozive za sastanak nitko nije reagirao, kazao nam je Herceg u studenom prošle godine.
Ni sada nitko nije reagirao na zamolbu za žurnim sastankom zbog alarmantnog rasta dugovanja, koju je Herceg poslao 20. lipnja Berošu, a na znanje i premijeru i ministru financija. “Iz podataka koje vam mjesečno dostavljamo vidljivo je da dugovi eskaliraju”, stoji u tom dopisu. Dugogodišnja je praksa da veledrogerije ovako kreditiraju zdravstveni sustav, a svaki kredit sadrži i kamate.
Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) koja okuplja ravnatelje bolnica i ostalih zdravstvenih ustanova u zemlji, dug bolnica objašnjava nizom faktora, među kojima je značajan rast općih troškova te plaća u zdravstvenim ustanovama u ovoj godini.
– Prema dostupnim podacima, rashodi za plaće porasli su i do 20 posto, što znatno opterećuje proračune bolnica. Porast rashoda za plaće nije u potpunosti praćen povećanjem sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), što, između ostaloga, dovodi do povećanja duga prema veledrogerijama. Sanacije zdravstvenih ustanova, na koje Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske upozorava godinama, nisu održiv način poslovanja te ukazuju na sustavni problem u financiranju zdravstvenog sustava koji se ponavlja iz godine u godinu – kazao nam je dr. Dražen Jurković.
POVEZANI ČLANCI:
UPUZ-HR predlaže tripartitni način pregovaranja o cijeni usluga, na način da o cijenama pregovaraju UPUZ u ime svojih članica i HZZO, a u slučaju da oni ne uspiju doći do sporazuma, arbitražnu ulogu imao bi ministar nadležan za zdravstvo.
Nove isplate
– Ta inicijativa ima za cilj osigurati jednakopravni položaj obje strane u ugovornim odnosima vezanim za pružanje zdravstvene zaštite, mijenjajući prethodni model pregovaranja koji je zdravstvene ustanove stavljao u pasivnu poziciju s dosad nikakvim utjecajem na cijene zdravstvenih usluga i limite – ističe Jurković.
Također naglašava kako je – nakon što je država preuzela osnivačka prava nad bolnicama – važno osigurati da bolnice dobiju adekvatna financijska sredstva za svoje poslovanje. Taj korak ključan je kako bi ravnatelji bolnica mogli preuzeti potpunu odgovornost za upravljanje poslovanjem ustanova koje vode, poručuje Jurković.
Iz Ministarstva zdravstva tvrde pak da se već dugi niz godina održava partnerski odnos u svrhu očuvanja održivosti zdravstvenog sustava na način da se dospjele obveze prema dobavljačima smanje na prihvatljive rokove dospijeća, i to na 120 dana za ljekarne i 180 dana za bolnice.
“Na dan 31. prosinca 2023. godine dospjele obveze svih ljekarna smanjene su ispod 120 dana te su iste u navedenim rokovima dospijeća zadržane i do danas. Što se tiče bolničkih zdravstvenih ustanova, dospjele obveze su na dan 31. prosinca 2023. godine svedene u prosjeku na manje od 180 dana. I u 2024. godini Ministarstvo zdravstva zajedno sa HZZO-om i Ministarstvom financija poduzima sve potrebno u svrhu rješavanja navedene problematike. Tako je prošli tjedan bolničkim zdravstvenim ustanovama isplaćeno 7,5 milijuna eura za podmirenje dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, a tijekom narednog razdoblja očekuje se isplata dodatnih sredstava za navedenu namjenu.
Važno je posebno naglasiti da se iznos ukupnih i dospjelih obveza na dan 31. svibnja 2024. godine nalazi na približno istoj razini kao i prethodne 2023. godine što ne odgovara opisu ‘povijesnog duga’ koji se spominje u javnom prostoru”, stoji u priopćenju resornog ministarstva.
“Partnerski odnos” u kojem se iznose međusobno oprečne tvrdnje neće trajno uvesti reda u opskrbu bolnica ni zaustaviti gomilanje dugova pa, ako se trenutačno dospjeli dug i pokrpa, novu eskalaciju problema možemo očekivati ponovno za nekoliko mjeseci.
Veledrogerije kao i najveća svjetska mafija farmacije pljačkaju naš zdravstveni sustav uz asistenciju brojnih liječnika koji propisuju beskorisne, štetne lijekove, loše instrumente i aparature...