P: Brat i ja dobili smo u naslijeđe obiteljsku kuću u jednakom vlasništvu. S obzirom na to da se nikako ne možemo dogovoriti koji je čiji dio, postoji li kakva mogućnost poštenog vještačenja i tko to radi?
(Mateja, Gospić)
O: Ovakav problem može se riješiti u mirnom ili u sudskom postupku. Bilo koji od suvlasnika može angažirati ovlaštenog sudskog vještaka građevinske struke, koji će u skladu s pravilima struke i mogućnostima diobe predložiti način na koji bi suvlasnici mogli napraviti diobu suvlasništva. Ako svi suvlasnici prihvate prijedlog izabranog vještaka, na temelju njegova prijedloga diobe suvlasnici sklapaju diobni ugovor uz javnobilježničku ovjeru svojih potpisa. Diobni ugovor se može provesti i u zemljišnim knjigama ako su ispunjeni i ostali uvjeti za provedbu takvog ugovora. U nekim slučajevima je uz diobni ugovor potrebno napraviti i plan posebnih dijelova (etažiranje). Podaci o sudskim vještacima dostupni su kod Hrvatskog društva sudskih vještaka i svi sudski vještaci dužni su raditi savjesno i u skladu s pravilima struke.
U slučaju da se suvlasnici ne mogu dogovoriti o podijeli u mirnom (izvansudskom) postupku, bilo koji od suvlasnika može pred nadležnim općinskim sudom pokrenuti izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina (diobu suvlasništva). I u tom postupku provodi se vještačenje po sudskom vještaku građevinske struke koji će u svojem nalazu i mišljenju dati prijedlog moguće diobe, odnosno razvrgnuća suvlasništva.
Ako suvlasnici ne postignu sporazum, konačnu odluku o načinu razvrgnuća donosi sud, najčešće prema prijedlogu sudskog vještaka. U praksi često je da se nekretnina ne može geometrijski podijeliti točno u skladu sa suvlasničkim omjerima, pa su katkad potrebna i dodatna financijska ulaganja, primjerice, za djelomičnu isplatu nekog suvlasnika za razliku površine, uvođenje posebnih brojila za struju, vodu i plin za svaki stan, dogradnju vanjskih stepenica, etažiranje i slično.
Ako geometrijska dioba nije moguća, sud može odlučiti da se nekretnina dijeli tzv. civilnom diobom, odnosno prodajom nekretnine. Tada se nekretnina prodaje na dražbi u ovršnom postupku, a suvlasnicima se u slučaju prodaje isplaćuje dio postignute cijene u skladu s njihovim suvlasničkim omjerima.
Civilna dioba u praksi može biti nepovoljna za suvlasnike, jer se na dražbi obično postiže cijena manja od tržišne cijene nekretnina. Ako suvlasnici ne žele dijeliti suvlasništvo, mogu ostati suvlasnici u istim omjerima, ali međusobno urediti samo način korištenja nekretnine.
>> Nasljeđuju se dobra, ali i dugovi, za svu rodbinu podjednako
